UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




Sa Sistema Politik Atu Tau Iha Timor?

SA SISTEMA POLITIK ATU TAU IHA TIMOR?

Freezip Radihka Saky*

I. Introdusaun

Hafoin funu todan no naruk ida, to'o ikus emar (povo) Timor hetan duni ninia ukun-an. Atu hala'o ukun-an ne'e, presiza sistema politik diak ida.

Ohin loron, Timor oan hothotu, hakarak hari Governo no Estado demokratiku ida iha rai ne'e. Maibe sistema Governu ida nebe maka bele fo mahon liu ba demokrasia ne'e? Ulun sira husi CNRT nian, hanesan Xanana Gusmao, defende «sistema prezidensial» no Ramos Horta ho Mari Alkatiri defende «sistema semipresidensial». Sira ida-idak iha nian razaun rasik atu defende sistema sira ne'e, maski razaun sira ne'e seidauk fo sai iha publiku.

Molok hahu konsulta popular iha Timor, iha loron 30 fulan Agusto liu ba, timor oan balu, hakerek ona iha «internet» kona ba sistema politik. Ikus mai, iha fulan Abril tinan 1999, East Timor Study Group (ETSG), organiza «workshop» ida iha Camberra, iha nebe, «oradores» (pembicara) sira ko'alia
mos kona ba tema ne'e.

Sistema politik nebe maka sei harí iha Timor (sistema dualista monárquico-representativo, sistema directorial, sistema parlamentar, sistema presidencial, sistema mista parlamentar-presidensial ou sistema semipresidencial), ida-idak iha nian diak (vantagens) no at (desvantagens). Sistema politik nebe sei tau iha Timor no sei la'o diak (sucesso) no bele tulun «desenvolvimento» (pembangunan) ho demokrasia, maka sistema nebe lori ekilibriu no efikasia entre orgauns k'biit (poderes) sira. Nune'e mos tenki duka (suporta) ho konstituisaun demokratika ida, iha nebe halo, definisaun lolos (clara) no «rigor» (ketat) kona ba serbisu orgauns poderes (badan-badan kekuasaan) ida-idak nian, nune hodi labele fo fatin ba halo «abusos de poderes».

Artigu ne'e, hanesan hakas-an (tentativa) ida atu hato'o modelus balu kona ba sistemas politik ho ninia karakteristik no relasoens entre orgauns poderes (prezidenti republik, governu no asembleia republik). Hakat husi modelos sira ne'e, bele hili, ida nebe maka diak liu atu tau iha Timor LoroSa'e.

Hakerek na'in la sei hakerek kona ba modelus sira seluk, maibe sei tau liu matan ba «sitema parlamentar republikna», «sistema prezidensial» no «sistema semiprezidensial» ou nebe hanaran mos «sistema mista parlamentar-prezidensial», tanba modelu tolu ne'e maka ohin loron Timor oan sira temi no hakarak atu tau iha Timor.

Iha hakerek ne'e, sei buka aprezenta uluk trasus estruturais ida-idak husi sistema tolu ne'e nian, nune'e hodi bele tetu no hili ida nebe maka diak liu atu tau iha Timor LoroSa'e.

II. Modelus Sistemas Politik

2.1. Sistema Parlamentar Republikana

Ninia trasus estruturais

1. Governu hatan ba Parlamentu - gabinete ou Primeiru Ministru (PM) husi Prezidente Republik (PR) maka foti, maibe tenki hetan uluk fiar ka konfiansa husi Parlamentu, iha obrigasaun atu husik nian kadeira bainhira iha aprovasaun (pengesahan) mosoens sensura (mosi tidak percaya) ou la simu votos konfiansa;

2. PR halo monu (dissolucao=pembubaran) Parlamentu, ho husu (proposta) husi Gabineti (PM). Disolusaun ne'e tenki halo ho dekretu prezidensial, maibe tenki hare ida ne'e hanesan aktu ka inisiativa Gabineti nian, tanba Governu simu «responsabilidade» politik husi prezidenti liu husi referenda.

3. PR husi Parlamentu maka hili, maibe tuir estatuto konstitusional nian, nia la hatan tuir politik nian ba Parlamentu.

Parlamentarizmu buka hadi'a fahe k'biit ekzekutivus (separacao dos poderes executivos) no lezislativu ho simu (aceita) atu ministrus sira bele sai deputados ka bele tama iha Parlamentu no bele hatan ba ekzekutivu no lezislativu. Governu, iha direitu inisiativa no iha direitu iha lia-fuan (ko'alia), kontribui ba aksaun lezislativa, hanesan parlamentu, nia iha direitu husu (pergunta), iha direitu ba interpelasaun no iha mos direitu atu halo monu Gabineti, estimula politik governamental nian (Larousse du XX' Siècle).

Formas parlamentarizmu nian iha oin barak. Karakteriza ho faktu nebe iha k'biit lezislativu real no iha dalan (meios) oioin hodi kontrola Governu. Parlamentarizmu nian perigu maka haki'ik k'biit ekzekutivu, la iha politik ida barani hola riskus, iha hanoin foun (criadora) no konstrutiva. Bainhira la iha parlamentarizmu mos iha riskus seluk, halibur (concentra) k'biit la kontroladu no arbitraria (sewenang-wenang) iha ekzekutivo sira nian liman. Ida ne'e hanesan perigu boot ida no loke hela dalan luan ba autoritarizmu.

2.2. Sistema Prezidensial

Sistema prezidensial maka sistema governu ida, iha nebe ulun Estadu nian hanesan ulun ekzekutivo hotu dala ida. Sistema ida ne'e fila kotuk ba parlamentarizmu no governu gabineti nian. Sistema prezidensializmu ninia aplikasaun husi rai ida ba rai seluk dala ruma la hanesan, susar atu halibur iha denominador komum ida nian okos. Maibe ita bele nota liu husi trasus dominantes balu hanesan:

1. Maski la kompletu, iha haketak k'biit lezislativu no ekzekutivu boot liu kompara ho sistema sira seluk. K'biit ida-idak iha ninia kampu atribuisoens.

2. PR la depende ba Parlamentu, no, nudar Ekzekutivu, nia hatan (responsavel) ba nasaun, no nian ukun tuir konstituisaun.

3. K'biit ekzekutivu nian iha Prezidenti nian liman rasik. Nia maka foti rasik ninian ministrus sira.

4. Povu maka hili PR, direktu ou indirektamente, iha periodu ida nia laran.

5. Bele iha konflitu entre k'biit lezislativu no ekzekutivu, bainhira iha Parlamentu deputados sira husi partidu seluk nebe la hanesan ho Presidenti nian barak liu (maioria).

6. Membros parlamentus nian, labele iha kargus iha governu ka administrasaun nian laran ou kontrariu.

7. La iha kontrolu no responsabilidade entre PR no Parlamentu: Parlamentu labele halo «mocoes de censura» (mosi tidak percaya) hasoru Prezidenti, nune'e mos, Prezidenti la iha k'biit atu halo monu (dissolve) Parlamentu.

8. Sistema cheks and balance, bele mosu husi veto prezidensial hasoru lezislativus no bele mos hetan fila fali votos (superacao de votos) politik husi Parlamentu ho kunsiderasaun nebe maioria kualifikada husi Parlamentu simu (two third rule).

Maski ho limtes hothotu nebe iha, haré husi lidun demokratiku nian, rezime presidensial, ohin loron, namkari iha mundu rai klaran. Ho efeitu, iha sosiedade moderna, nebe kompleksu no fahe malu (dividida) tebes, iha nebe ekonomia hetan kontrolu makaas nafatin husi politik sira, ema balu hanoin ou kunsidera katak, ho prezidensializmu nebe makaas hodi bele hola desizoens lalais, lalika haksesuk malu beibeik tuir dalan parlamentarizmu nian.

Iha «sistema prezidensial», hanesan ohin temi ona iha leten ne'e, katak povo maka hili PR, bele direktu ou indirektu. Direktu katak, husi povo maka hili rasik, ema ida voto ida. Indirektu (tidak langsung) katak, membros sira Parlamentu nian maka hili, tanba sira ne'e maka reprezenta povo. Ida indirektu ne'e, iha perigu boot ida, tanba dala ruma, ema barak (maioria) hakarak A maka atu sai prezidenti, maibe deputadu sira hili B, nebe tuir logika nian lolos, hili la tuir ema barak nian hakarak. Iha indirektu ne'e, bele mosu manipulsaun politik makaas. Partidu nebe manan iha eleisoens legislativas, seidauk bele garante katak sira nia ulun partidu nian maka sei sai PR, tanba partidu sira nebe lakon bele halibur malu no foti fali ema seluk. Haree banati Indonesia, Angola ho seluseluk nian, nebe hili PR liu husi dalan indirektu nian.

2.3. Sistema Semiprezidensial

Sistema semiprezidensial ka hanaran mos «mista parlamentar-presidencial» hanesan sistema ida nebe buka hadi'a no halibur buat nebe diak husi sistema parlamentar no prezidensial nian. Sistema ida ne'e la hanesan lolos «sistema prezidensial», tanba la iha identidade entre Governu no Prezidenti, nune'e mos la-iha independensia lolos entre Prezidente ho Parlamentu (tanba ida primeiru bele halo monu ida ikus).

La hanesan ho sistema prezidensial, tanba aspektus sira ne'e:

1. Tanba Prezidenti la'os titular k'biit ekzekutivu ka funsaun governamental nian, serbisu ekzekutivu nian konfia ba Governu no Governu iha ninia autonomia rasik.

2. Tanba la hutudu separasaun (pemisahan) tipika sistema prezidensial nian, entre Parlamentu iha sorin ida, no Ekzekutivu iha sorin seluk, Governu depende ba Parlamentu no Prezidenti rasik bele halo monu Governu.

Nune'e mos labele haré sistema ne'e hanesan ho sistema parlamentar, ho razoes sira ikus ne'e:

1. Tanba iha Parlamentu nia sorin, iha mos k'biit politik seluk, nebe hothotu sai husi vontade povo nian, prezidenti, iha k'biit konstitusionais importantes rasik, la'os formais no nominais de'it hanesan rezime parlamentar klasiku nian, maibe mos materiais no autonomus, la depende ba referenda ou aprovasaun governamental nian;

2.Tanba Governu la'os depende de'it ba Parlamentu, prezidenti mos bele halo monu Governu independentemente ho kualker mudansa iha ninia relasaun ho Parlamentu.

3. Tanba Prezidenti mos bele halo monu Parlamentu independentemente ho situasaun krize governamental.

Sistema semiprezidensial ohin loron hala'o hela iha rai sira hanesan Fransa, Portugal, Austria, Finlandia, Irlandia, Islandia, Sri-Langka no seluseluk tan.

Trasus Estruturais «Sistema Semiprezidensial» nian maka:

1. Eleisaun direkta ba PR liu husi «sufragio popular» (pemilihan umum), maski nia simu konsideraveis meius husi intervensaun politik, iha ne'e bele hateten katak, iha k'biit politik ida iha Parlamentu nia sorin.

2. PR ho k'biit direksaun politik rasik (hanesan ho sistema prezidensial nian, maibe la hanesan ho sistema parlamentar nian).

3. Governu iha responsabilidade rua (dupla), ida hatan ba PR (nebe foti no hamonu nian) no seluk hatan ba Parlamentu (nebe nia aprezenta ninia programas no bele mos hamonu nian).

4. Governu nudar orgaun soberania autonoma nebe iha relasaun ho Prezidenti, titular iha funsaun governativa. Nudar orgaun konstitusional autonoma (nebe la hanesan ho sistema prezidensial no hanesan (analogo) ho rezime parlamentar).

5. Disolusaun Parlamentu husi PR (nebe kontrariu ho buat nebe hetan iha
rezime prezidensial no parlamentar).

Iha «sistema semiprezidensial, Prezidenti la'os mesak (unico) de'it maka hanesan reprezenta Republik nian, tanba Parlamentu mos iha funsaun ida ne'e. Parlamentu reprezenta sidadaun sira tomak, ou iha ninia pluralizmu, iha intereses nebe la hanesan (diversidade), iha antagonizmu, kompromisu no konsensu iha ideias no programas partidarius; Prezidenti simboliza unidade poder nian.

Funsoens simbolikas iha unidade no iha Estado justifika mos katak, iha relasoens internasionais, Prezidente hanesan reprezentante Republik nian. Tanba ho funsaun nudar reprezentante Republik nian, nia foti (nomeia) no fo fiar (acredita) ba reprezentantes diplomatikus sira iha tasi balu no simu fiar (credenciais) husi reprezentantes diplomatikus tasi balu nian, ratifika tratadus (perjanjian) internasionais, deklara funu no halo paz.

Implementasaun sistema semiprezidensial nian husi rai ida ba rai seluk, dala ruma la hanesan, maibe iha buat ida maka sira hanesan: ekilibriu iha k'biit (poderes). Iha ekilibriu iha fahe k'biit iha orgauans «soberania» entre PR, Governo no Parlamentu.

«Sistema semiprezidensial» ninia diak la'os de'it tanba iha ekilibriu iha k'biit no halo kontrola ba malu entre «estruturas soberanias» sira ne'e, maibe tanba mos PR ne'e husi povo maka hili rasik, la liu husi Parlamentu, nune'e mos ulun partidu sira nian nebe manan iha eleisoens legislativas hetan kedas fatin hanesan PM.

Ikus ne'e, hakerek na'in aprezenta relasoens entre PR, Governu no Parlamentu. Tenki rekuinese katak, «sistema semiprezidensial» hala'o iha rai ida ba rai seluk, iha pratika, dala ruma la hanesan. Iha hakerek ida ne'e, hakerek na'in buka hakbesik ba iha «sistema semiprezidensial» nebe hala'o iha Portugal nian.

III. Relasoens entre Prezidenti Republik, Governo no Parlamentu.

3.1. Relasoens entre Presidenti Republik no Governu.

Iha relasaun funsional entre PR ho Governu. PR so bele hadok ou halo monu Governu bainhira ida ikus ne'e hasoru krize politik nebe boot tebes, lakon tomak kreditu politik. Iha prosesu hamonu Governu ho mesamesak hamonu mos Parlamentu nebe governo nia ema barak liu tuur iha laran.

PM iha obrigasaun fo informasaun ba PR kona ba asuntos nebe iha da'it ho kondusaun politik rai laran (interna) no leur (externa) nian, no implisitamente iha PR iha direitu atu husu «contas» ba PM kona ba asunto ne'e. Iha buat hirak ne'e nia sorin, hatudu mos «interdependencia» institusional entre orgauns rua: PR ninia aktus balu depende iha inisiativa Governu nian, rona uluk governu bainhira halo deklarasaun Estadu iha situasaun «emergencia» (darurat) nia laran, fo amnestia ou lae ba dadur sira, ou ninia koresponsabilizasaun (tanggungjawab bersama) liu husi referendas, hanesan fo sai (promulgacao) leis, dekretus-leis no dekretus regulamentares no ratifikasaun tratadus; iha mos aktus Governu nian balu, husu PR ninia tau liman (intervencao) hanesan fo sai (promulgacao) aktus lezislativus no asina akordus (perjanjian).

3.2. Relasaun entre PR no Parlamentu

PR bele halo monu Parlamentu, bele bolu (convoca) Parlamentu tuir dalan ekztraordinariu nian, haruka mensazens ba Parlaentu, halo veto ba Parlamentu nia dekretus. Parlamentu labele halo monu PR, no labele mos halo sensura (sensor) ba Prezidenti. K'biit PR nian nebe prinsipal liu, nebe iha da'it ho Parlamentu, maka bele halo monu orgaun ida ne'e, tanba PR iha direitu livre ba ida ne'e. Nia la'os de'it serve atu rezolve krizes politik nebe mosu tanba inkapasidade husi Parlamentu nian nebe iha hodi buka dalan sai (solucao) nian, nune'e mos bele halo monu maioria nebe lakon ona ninia apoio husi povo.

PR bele halo monu Parlamentu, maibe nian mos depende ba Parlamentu. PR simu «posse» (pelantikan) iha Parlamentu nia oin, presiza ninia autorizasaun hodi bele halo vizita ba tasi balu, bele mos husi Parlamentu halo akuzasaun krime ba Presidenti, presiza autorizasaun husi Parlamentu bainhira deklara Estadu iha «emergencia» nia laran, bele mos Parlamentu hakaas Prezidenti atu fo sai
fali lei nebe uluk nia halo veto ba.

Halo deklarasaun ba Estadu iha «emergencia» nia laran, la'os aktu livre no inkondisionadu husi PR. PR so bele halo ida ne'e, bainhira hetan autorizasaun husi Parlamentu no tenki rona mos Governo.

3.3. Relasaun entre Parlamentu no Governu.

Iha relasaun ho Governu, Parlamentu la'os mai husi sistema parlamentar nian, iha nebe, la goza ho ninia konfiansa pozitiva, maibe labele kontra nia ou labele iha ninia deskonfiansa aktiva.

Iha sorin seluk, orgaun nebe hili Governu maka PR, iha nebe, iha hili ne'e, tenki respeita rezultadus eleitorais (hasil pemilihan) no kompozisaun Parlamentu nian, katak partidu nebe manan iha eleisoens lezislativas, ninia ulun boot maka sei sai PM. Iha sorin seluk, komponente sistema parlamentar, dala barak, aktua liu husi dalan negativu. Bainhira Governu seidauk tama iha ninia funsaun total, maski hili tiha ona, la presiza mosu iha Parlamentu, atu aprezenta ninia programas, nia la presiza simu «posse» (pelantikan) formal no la presiza hetan konfiansa husi Parlamentu, maibe nia bele husu. Programa Governo nian la presiza atu halo votasaun ba, no bele la simu (rejeitado) - ho konsekuensia Governo monu - husi maioria husi deputadus sira. La presiza maioria husi Parlamentu hodi bele duka (suporta) Governu, maibe presiza maioria nebe kontra hodi bele halo monu nian. Nune'e mos «mocoes de censura» (mosi tidak percaya) so bele implika Governu monu, bainhira maioria husi deputadus sira nebe iha funsaun efektiva vota. Ikus mai, atu forma no kaer metin, Governu la presiza maioria husi Parlamentu nebe vota favor ba nian, naran labele iha maioria maka vota kontra. Ne'e loke dalan ba atu forma Governu minoritariu ida, iha nebe depende iha «confianca variavel», maski iha tendensia makaas atu monu ba iha halo koligasaun negativa husi partidus sira opozisaun nian.

Maibe Governu la'os de'it ho aktu Parlamentu maka halo monu. Iha nebe Parlamentu halo «fiscalizacao», no bele mos obriga Governo atu hakruk ba inkeritu parlamentar nian, ninia politik bele husu interpelasaun, ninia diplomas bele la hetan ratifikasaun husi Parlamentu. Preciza Parlamentu hodi bele aprova instrumentus esensiais Governu nian, hanesan orsamentu no planu no seluseluk tan.

Pozisaun Governu nian iha estrutura «triardica» k'biit politik nian, karakteriza ho autonomia institusional nebe iha da'it ho PR no Parlamentu: tau iha sorin ida: Governu la'os governu PR nian, iha nebe hala'o ninia politik rasik no la'os politik ida nebe hakruk no simu instrusoens husi PR nian; iha sorin seluk, Governu hanesan mosu husi parlamentu nebe la'os PR maka fo k'biit ba nian; bainhira, tuir politik nian, Governu hatan ba PR, maka ida ne'e la kaer lisuk k'biit governamental nian.

IV. SISTEMA POLITIK NEBE ATU TAU IHA TIMOR LOROSA'E?

Hafoin ita haré hotu modelus sistemas politik sira iha leten ne'e, maka ita bele hakbesik-an ba modelu nebe ita haré iha ekilibriu liu atu tau iha Timor LoroSa'e.

Nudar sidadaun Timor ida, hakerek na'in, iha direitu fo hanoin hanesan mos Timor oan sira seluk.

Iha relasaun ho Timor LoroSa'e, nudar rai ida nebe foin maka hetan nian ukun-an, no ulun politik Timor nian hothotu foin hahu halo politik no seidauk toman ho kultura demokrasia nian, hakerek na'in hanoin, diak liu tau sistema politik ida nebe tenki iha ekilibriu. Ekilibriu ne'e importante tebes, nune'e hodi labele fo fatin ba hahalok autoritariu, halo «abusos de poderes» ou hari ditaduras kikuan iha situasaun nebe sei foun ba Timor oan sira tomak.

Iha rai sira nebe hanaran «terceiro mundo», hafoin hetan ukun-an, baibain, sira la tama kedas ba iha demokrasia, tanba, sira foin maka hahu halo politik nudar rai ukun-an ou seidauk toman ho kultura demokrasia nian. Bainhira adopta sistema politik nebe sala, maka fasil tebes monu ba iha rezimes militaristas no ditatoriais. Iha sistemas politik balu, fo fatin boot tebes ba ulun Estado atu halo kunfurme nia hakarak de'it (arbitrario), tanba halibur k'biit tomak iha nia liman.

Timor oan balu iha hanoin «simplista», iha nebe ladun preokupa ho sistema politik. Ba sira, tuir sira hanoin, sistema politik hothotu hanesan de'it, buat nebe importante liu maka konstituisaun nebe defende demokrasia. Iha rai barak, iha ninia konstituisaun defende demokrasia, maibe sistema politik
nebe la tulun, maka demokrasia ne'e hela hanesan lia-fuan mamuk ida, tanba iha pratika ema la sinti demokrasia.

Ladun los, bainhira hateten katak sistema politik hothotu hanesan de'it, tanba sistema politik parlamentar la hanesan ho sistema prezidensial ou monarkiku nian. Ema ida la nega katak konstituisaun ne'e hanesan elementu fundamental ida, nebe determina ou hodi sukat rai ida demokratiku ou lae. Maibe labele haluha katak, konstituisaun hothotu ninia abut kaer iha sistema politik rasik. La'os hanoin uluk konstituisaun maka foin hanoin sistema politik, maibe hanoin uluk sistema politik maka foin halo konstituisaun. Susar tebes atu hamosu konstituisaun ida, bainhira la hanoin uluk sistema politik nebe atu adopta.

Atu labele fo fatin ba halibur tomak k'biit iha ema ida nian liman, sistema «semiprezidensialista», hanesan alternativa ida nebe diak liu ba Timor LoroSa'e. Sistema parlamentarizmu no prezidensializmu la'os dalan diak ba rai Timor LoroSa'e nebe foin ukun-an, tanba, Timor seidauk hetan ekilibriu iha politik no ekonomia.

Tuir hakerek na’in nia hanoin, Timor oan sira bele hili sistema «semiprezidensializmu» atu tau iha nia rain, tanba sistema ida ne'e bele hatan ba situasaun Timor nian. Sistema ida ne'e lori ekilibriu liu, tanba orgauns poderes sira bele halo kontrola ba malu no k'biit rasik la konsentra de'it iha ulun Estadu nia liman.

Sistema «parlamentarizmu» la'os sistema ida diak ba Timor, tanba nia lori perigu nebe haki'ik k'biit Ekzekutivu nian, nune'e mos la lori politik nebe hodi estimula (merangsang) politik sira atu hola desizoens ho aten brani, la lori politik nebe halo ema hodi hamosu hanoin foun (criadora) no konstrutiva hodi bele fo tulun ba rekonstrusaun nasional (tanba ema hotu ta'uk atu halo sala no monu sai husi nian kadeira).

Sistema prezidensializmu mos la'os dalan nebe diak liu ba Timor. Ladun diak liu tanba, ulun politik sira, barak maka seidauk toman ho kultura demokrasia nian, bainhira iha konsentrasaun poderes barak liu iha ema ida (ulun Estadu) nia liman, maka iha tendensia makaas atu halo ema ne'e monu iha politik autoritariu no ditadura. Iha situasaun ida nune'e nia laran, susar oituan atu haburas demokrasia hodi bele tulun rekonstrusaun nasional ne'e rasik. Atu bele hetan ekilibriu no fo fatin ba demokrasia buras, no bele halo kontrola ba malu no hase malu bainhira halo sala, maka sistema semiprezidensialista hanesan dalan nebe diak liu.

Sistema parlamentarizmu la'o diak bainhira iha rai ne'e iha lolos ona estabilidade politik no ekonomik, nune'e mos ema politik sira husi rai ne'e, hothotu iha ona maturidade politik. Ladun diak ba Timor tanba, rai ne'e foin maka hetan nian ukun-an, iha nebe seidauk iha estabilidade politik no ekonomik iha sorin ida, iha sorin seluk, bainhira Governu monu beibeik maka susar tebes atu hala'a rekonstrusaun nasional no dezenvolvimentu ne'e rasik. Halibur k'biit iha ulun Estadu nia liman de'it no hanamalaik parlamentu liu husi sistema «prezidensialista, dala barak, lori ulun Estado nian halo buat ida tuir nian hakarak mesak, abusa poderes no bele lori nia ba iha hahalok autoritarizmu no ditadura nian, iha nebe teri netik dalan ba prosesu demokratizasaun no dezenvolvimentu ne'e rasik.

Maski iha sistema prezidensializmu iha ninia diak (vantagens) balu kompara ho sistema parlamentarizmu, tanba nia iha k'biit ekzekutivu nebe makaas (forte) no hola desizoens lalais hodi bele hatan ba buat sira nebe urzente nian, maibe halibur k'biit iha ema ida nian liman sempre negativu.

Rai barak nebe bolu «terceiro mundistas» mout iha krize politik no ekonomik nia laran, tanba konsentrasaun k'biit iha ema ida nian liman ne'e, alias ulun Estado nian nebe hanesan hotu ulun Governu nian dala ida.

Estados Unidos Amerika, nudar rai ida maka hala'o ho susesu sistema prezidensial, tanba rai ne'e to'o tiha ona iha estabilidade politik no ekonomik nebe metin, nune'e mos iha maturidade politik makaas iha sira nian ulun no emar tomak. Rai barak husi Europa Ocidental mos ho susesu hala'o sistema parlamentar iha sira nian rain, tanba maturidade politik no estabilidade politik no ekonomik nebe sira iha. Maski nune'e, rai balu husi Europa Ocidental, nebe kleur tebes ona hala'o sistema parlamentar iha sira rain, ohin hahu ona haksesuk malu atu foti fali sistema semiprezidensial.

Sistema semiprezidensial hanesan hatan ida nebe naton los de'it ba rai nebe hakarak hamosu ekilibriu iha poderes hodi bele tulun sira nian politik no ekonomik nebe la estavel, nune'e mos fo fatin ba demokrasia atu buras. Iha ekilibriu tanba iha «dependencia» iha sorin ida, no iha sorin seluk, iha mos
autonomia iha orgauns soberania sira.

Timor LoroSa'e bele foti sistema semiprezidensializmu, nune'e hodi bele evita konsentrasaun poderes iha ulun Estadu nian liman mesak. Desentralizasaun iha poderes, tulun tebes demokrasia iha rai nebe foin ukun-an no sai husi krise oioin nia laran.

V. Konseillu Estadu (KE)

Ohin loron ita rona, Timor oan sira balu forma «Senado dos Liurais» no seluk hanoin atu forma «Conselho dos Lia-na'ins). Ita seidauk hatene «senado» ho «conselhos» sira ne'e nian serbisu atu halo sa-ida no se maka atu rona sira. Maibe ita bele sik, parese sira hakarak funsiona hanesan «conselho cosultivo» ida, katak iha kestoens balu, Governu tenki rona sira.

Hanoin diak, tanba, kuaze iha Estadu ukun-an hothotu, sempre iha Konseillu Estadu (Dewan Penasehat Negara) nian. Maibe, iha «conselho consultivo» barabarak mos halo Governu sei ulun moras, tanba atu rona los ida nebe.

Tuir hakerek na'in nia hanoin, diak liu forma de'it KE ida. Sese maka bele tuur iha KE ne'e nia laran no ninia serbisu atu halo sa-ida? Ema nebe sei tur iha KE nia laran balu tuir «inerencia» nian no seluk nebe PR maka sei hili ou Parlamentu maka sei hili.

Sira nebe tama iha KE tuir «inerencia» nian maka prezidenti Parlamentu, PM, prezidenti Tribunal Konstitusional, Provedor Justisa, Prezidenti Regionais ou Konseillus Administrativos, ulun sira reliziaun (Katolik, Protestante, Islam no seluseluk) nian. Liurai no katuas lia na'in sira mos sei halo parte hotu KE ne'e, maibe povo maka sei hili sese maka hanesan liurai no lia-na'in sira nebe ba tuur iha KE nia laran ne'e, nune'e hodi bele evita liurai no lia-na'in falsu sira.

Sira nebe Prezidenti maka hili ou husi Parlamentu maka hili, maka sidadaun sira nebe iha ninia kapasidade kualifikadu no ulun boot partidu sira nian nebe iha reprezentasaun iha Parlamentu nian laran.

Iha KE nia laran, sei tuur mos sira nebe hetan ona «titulo honorifico» tanba ninia funsaun nebe nia hala'o tiha ona, hanesan eks-PR sira, maibe ho kondisaun ida katak, PR sira nebe nunka envolve iha krime ou nunka monu iha dalan klaran tanba ninia serbisu lalos no kontra konstituisaun.

KE ninia serbisu maka fo konseillus ba PR. Nune'e mos molok PR atu hola desizaun ruma atu halo monu Parlamentu no Governu tenki rona mos hanoin husi KE ne'e. Nune'e atu desizaun nebe hola labele sala.

VI. Tribunal

Iha sistema hothotu nia okos, sempre iha Tribunal ida. Maibe tribunais balu iha ninia independensia no seluk PR sira influensia makaas tebes.

Tribunal nebe ita hakarak hamosu iha Timor, tenki tribunal ida nebe iha «independência externa», katak, labele hetan influensia husi orgaun poder seluk, hanesan legislativo (parlamento), ekzekutivu (governo) no PR ka entidades sira nebe la iha relasaun ruma ho «poder judicial».

Iha «independencia externa» ne'e nia sorin, iha mos «independencia interna», katak, labele hetan influensia husi orgauns ka entidades sira nebe sei halo parte organizasaun judisial.

Bainhira la iha independensia, maka susar tebes tribunal atu halo akuzasaun no hamonu «pena» (hukuman) ba sira nebe iha influensia makaas, tanba ninia estatuto politik, ekonomik ou sosial, no bele halo ema nebe iha razaun sai sala. Hanesan banati tribunal falso Indonesia nian nebe iha tinan 32 nia laran buka hatama hotu ema sira nebe iha razaun no defende justisa sira ba iha dadur laran no husik hela ema sira nebe halo sala ou halo krime iha leur, tanba sira lori sira nian k'biit politik no osan hodi sosa ulun sira tribunal nian.

Iha Estadu Direitu no demokratiku ida nian okos, Timor oan hothotu iha direitu hanesan. La iha imunidade (kekebalan) ba ema ruma. Prezidente ka Governu ou Parlamentu ou se de'it, hanesan sidadaun, hothotu iha direitu hanesan iha lei nian oin.

VII. Konkluzaun

Sistema politik hothotu iha ninia diak no at. Sistema Parlamentar iha nian diak maka iha k'biit lezislativu konkreto no iha dalan oioin hodi kontrola Governu, maibe ninia at maka haki'ik k'biit ekzekutivu nian iha sorin ida, iha sorin seluk, tenki halo reuniaun beibeik ho Parlamentu hodi bele hola desizoens ruma. Bainhira la hetan desizaun, maka reuniaun sei halo nafatin, maibe problemas nebe iha mos boot ba beibeik ou adia beibeik atu resolve tanba tempu hotu tiha de'it ba halo reuniaun. Maibe, Parlamentu la funsiona fali mos iha problema boot ida, tanba k'biit halibur iha ema ida de'it nia liman, ou la hetan kontrolu nebe efektivu, maka ema sira nebe kaer k'biit nebe bele halo «abusa de poder» ou halo buat ruma kunforme sira nian hakarak de'it.

Sistema presidensial nian diak mos iha. Diak tanba, la'os de'it kompara ho modelus sira seluk, iha haketak k'biit lezislativu no ekzekutivu boot liu hotu, maibe nian mos bele hola desizaun lalais, tanba k'biit boot rua (nudar ulun Estado no ulun Governu nian) nebe halibur hotu iha ulun Estado nian liman, neduni nia atu hola desizoens ruma, la presiza atu halo reuniaun ka konsulta beibeik ho Parlamentu. Maibe, nia at maka k'biit politik nebe boot liu, iha ulun Estadu nian liman mesak. Parlamentu iha duni, maibe dala ruma ladun halo kontrola diak, tanba Prezidenti kaer k'biit boot rua hamutuk, k'biit nudar ulun Estadu nian no ulun Governu nian. Bainhira k'biit iha ema ida ka ulun Estadu nian liman de'it, maka iha tendensia makaas atu monu ba iha autoritarizmu no ditadura, iha nebe, la tulun demokrasia hodi buras no bele fo anin diak ba «progresso» no «desenvolvimento» nebe povo tomak hein no hakarak.

Sistema semiprezidensial mos iha ninian frakezas (kelemahan), maibe kompara ho rua seluk nian sei diak liu, tanba sistema ida, hanesan fuan husi kombinasaun sistema rua seluk (parlamentar no prezidensial), iha nebe poder la konsentra iha ema ida ka ulun Estadu nian liman de'it, maibe k'biit politik fahe ona ba PR, Governo no Parlamentu. No sira bele halo «cheks and balance» ba malu, tanba buat sira ne'e hakerek hotu ona iha konstituisaun, no orgaun ida-idak halo serbisu tuir ida-idak nian knaar nebe tau ba nia liman.

Atu tulun sistema politik ne'e la'o diak, presiza tribunal forti, firme no independente ida, iha nebe la ta'uk atu halo akuzasaun no hamonu kastigo ba sira nebe la halo tuir buat nebe hakerek iha konstituisaun.

*Estudante de Sociologia e Planeamento
Instituto Superior de Ciencias do Trabalho e da Empresa (ISCTE)
TML. 00351-967049786

Lisboa, 27/02/2000

Artigo ne'e publika iha timor-oan@yahoogroups.com, 27/02/2000

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL