UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




Oin-sa CNRT Nian Futuru?

OIN-SA CNRT NIAN FUTURU?

Carlos da Silva Lopes F.R. Saky*

Dezenvolvimentu politik iha rai Timor Lorosa'e, ikus-ikus ne'e interesante tebes atu tuir. Kongresu CNRT nian hela loron hira tan atu hahu, Xanana Gusmão atu sai husi FALINTIL, partidus politikas foun mosu naba-naba. UDC-PDC hamrik tiha ona, sei mosu tan PSD-Tmor nian. Partidu tradisionais sira hahu marka terrenu.

Kongresu CNRT nian nebe atu hahu iha loron 21 fulan ida ne'e, determina tebes orgaun ne'e nian futuru. Hela oras hira tan de'it ona atu hahu kongresu. Buat hothotu te'in tasak ona, maibe falta kordenasaun, neduni FRETILIN halo matak fila fali hotu buat nebe prezidenti CNRT nian prepara ona.

Tuir filozofia popular Timor nian, "matak ida-idak nian, tasak ita hotu nian", funsiona tebes iha situasaun sira nune'e nian laran. Filozofia ne'e hanorin katak, hanoin ema ida-idak nian seidauk bele garante katak diak ba sira seluk, maibe tenki respeita. Hanoin ema ida-idak nian atu simu diak husi seluk, bainhira tau hamutuk iha biti leten i hothotu hamutuk te'in lisuk, prosesa lisuk, hodi bele sai hanoin hamutuk nian, nebe bolu tasak ita hotu nian. Hanoin sira nebe la hanesan husik ba kotuk i nebe hanesan, hothotu kaer hodi la'o ba oin. Valores demokrasia nian kuaze hothotu hetan iha filozofia popular ne'e nia laran.

Rai Timor Lorosa'e la'os na'in ba ema ida ka grupu oan ida, maibe na'in ba Timor oan hotu. Tanba ne'e, atu ko'alia kona ba destinu rai ne'e nian, tenki rona Timor oan hothotu nian hanoin. Susar atu la’o husi uma ba uma atu rona ema ida-idak nian hanoin, maibe bele rona sira nian hanoin liu husi sira nian reprezentantes nebe hamrik iha sira nian klibur nian oin.

CNRT forma husi forsas sosiais politikas oioin, tanba ne'e, iha desizoens ida-idak tenki kordena no konsulta ho forsa hothotu nebe halo parte orgaun ne'e. Nune'e, desizoens nebe hasai bele reprezenta orgaun ne'e nian aspirasaun tomak.

FRETILIN hasai dokumentu ida hodi la simu modelu nebe prezidenti CNRT nian, Xanana Gusmao hasai hodi orienta kongresu (Jornal de Notícias, 15/08/00), tanba sira haree modelu ne'e sei matak hela. Matak tanba la'os fuan husi hanoin hamutuk nian. La iha kordensaun ho la konsulta ba malu iha CNRT nia laran, la'os buat foun ida, maibe moras tuan ida. Dala barak ita rona prezidenti UDT nian, João Carrascalão halo kritika ba CNRT tanba moras at ida ne'e. Agora FRETILIN mosu afirma tan.

Tanba iha CNRT nian laran iha problemas barak, tuir hakerek na'in nian hanoin, la iha sala, se ita halo refleksaun kritika ruma kona ba orgaun ne'e ho nian futuru.

CNRT nebe mai husi CNRM, tuir teoria nian, hanesan hali hun boot ida atu fo mahon ba forsas sosiais politik nasionalistas hothotu, maibe iha pratika dala ruma la reflekte ida ne'e. La reflekte tanba iha forsa politik balu lakohi tama iha CNRT no sira nebe halo parte CNRT, desizaun balu nebe orgaun
ne'e hola la konsulta ho sira. Ida ne'e hatudu katak iha ema grupu oan ida mak domina hotu desizoens CNRT nian. Deskontentamentu oioin nebe mosu iha CNRT nian laran reflekte realidade ne'e rasik.

Haree hanesan ladun iha konfiansa ba malu entre forsas politikas no entidades nebe halo parte orgaun ne'e. Ohin loron, ema barak sei ta'uk halo kritika nakloke, maibe ita rona sira nian bisu-bisu ba malu katak, forsas independentes ou iha nukleu duru ida domina tomak desizoens hothotu iha CNRT nia laran, dala ruma, hola desizoens balu, la konsulta no la kordena ho reprezentantes partidus politik sira nian nebe tuur hotu iha orgaun ne'e nian laran. Relasoens konflituozus ne'e halo CNRT ladun funciona efektiva tuir ninian misaun ho nian objektivu.

Se CNRT hakarak la'o ba oin nafatin, tenki halo restruturasaun no redefinisaun ba orgaun ne'e. Nune'e mos tenki haree fila fali metodus hola desizoens nian. Restruturasaun ne'e importante tebes hodi bele hatan nesesidades ho ezizensias foun. Estrutura balu furak tebes, maibe dala ruma la la'o, tanba faktor umanu la tulun. Organizasaun ida atu la'o diak la'os depende de'it iha estrutura, maibe depende liu iha faktor umanu. Ema sira nebe ohin loron tuur iha CNRT nian laran, mesak iha kapasidade tekniku no intelektual de'it, maibe sira nian relasionamentu nebe ladun diak entre ida ho seluk, no dala ruma halis liu ba iha funu iha halai taru malu iha hadau konfiansa, fatin no influensia, halo sira la kontribui ba orgaun ne'e atu funsiona diak. Neduni, CNRT atu la'o diak depende iha revolusaun iha mentalidade iha ema sira nebe halo parte orgaun ne'e. Muda mentalidade la'os sinonimu ho oportunista, maibe sinonimo ho progresu. Iha eksperiensia barak iha rezistensia nian laran hatudu, sobu-harii estrutura, maibe ema la muda nian mentalidade mak buat hothotu la muda.

Metodu hola desizaun nian tenki nakloke, transparente no tuir dalan demokrasia nian, nune'e hodi sira hotu nebe halo parte orgaun ne'e labele sinti marjinalizadu. Maibe dala ruma susar tebes atu halo konsulta, tanba iha desizoens balu nebe tenki hola lalais. Iha situasaun ida nune'e nian laran, metodu nebe funsiona liu mak bisu-bisu entre matan hat ou matan nen, iha nebe la envolve sira hotu nebe tuur iha estrutura nian laran. Ida ne'e hanesan problema boot ida ba organizasaun ida nebe halibur forsa politik ho tendensia ideolojika oioin.

Tanba susar tebes atu hakat liu problemas sira ne'e hotu, ohin loron mosu hanoin boot rua kona ba CNRT nian futuru:

Ida) kaer metin CNRT nafatin. Hanoin ida ne'e sadere nian razaun ba faktus nebe iha, katak partidu politik sira seida'uk iha maturidade politik i seidauk prontu atu halai taru ba iha poder tuir dalan demokrasia nian. Ho lia-fuan seluk, tauk atu partidu sira han malu i bele mosu fila fali "guerra civil".

Rua) husik hela CNRT. Hanoin ne'e haree katak, ohin loron, la iha ona nesesidade atu CNRT iha nafatin, tanba iha ona UNTAET atu hala'o serbisu hothotu nebe CNRT atu halo. Nune'e mos ho CNRT iha nafatin, mak orgaun ida ne'e la tulun atu partidu politik sira prepara an, tanba partidu hothotu hanesan hatama hotu iha ka'ut ida nian laran nebe susar bok an.

Hanoin rua ne'e hotu iha nian razaun rasik maibe hothotu lori problemas. Se kaer metin CNRT nafatin, ninian problemas mak hanesan temi ona iha leten ne'e, maibe, se CNRT la iha, se mak bele ko'alia lori povo Timor nian naran iha periudu nebe Timor seidauk iha nian Governu mesak? Balu hateten katak iha UNTAET no NLC nebe ohin loron Timor oan sira halo parte ona ba, bele hatan husu ida ne'e. Se UNTAET ho NLC halo buat ruma la los, iha partidu politik no sosiedade sivil sira bele kontrola.

Haree husi desenvolvimentu politik ikus ne'e, iha indikasaun makaas atu husik hela CNRT. Sira nebe durante ne'e hanaran-an independente, hahu hanoin ona atu halo partidu foun. Tuir Mario Carrascalao hateten, ho apoiu Ramos Horta nian, sira sei hamosu PSD-Timor nian. Partidu ida ne'e sei buka halibur ema sira nebe la iha partidus no sira nebe uluk membrus UDT ho FRETILIN nian nebe ikus ne'e la kontente ona ho partidus tradisionais rua ne'e (17/08/00).

Komandante Xanana Gusmao mos atu sai husi FALINTIL ho razaun katak tenki haketak militar ho politik (Publico, 17/08/00). Hakat ida ne'e pozitivu tebes hodi konsolida demokrasia i bele interpreta dala ida hotu katak, komandante karismatik ne'e prepara dalan ona atu kandidata an ba presidenti rai Timor Lorosa'e nian. Husu nebe agora mosu, se mak atu kandidata Xanana ba presidenti? Iha indikasaun makaas, Xanana hakbesik an ba PSD nebe Mario Carrascalão ho Ramos Horta sei harii iha fulan Setembru mai. Se Xanana kandidata an nudar independente ida, mak partidu barak sei fo apoiu ba nian, maibe, se nian identifika an ho partidu ida, mak nian la sei hetan apoiu husi partidu sira seluk. Maibe, iha indikasaun, partidu sira direita ho sentru direita (UDT, UDC-PDC ho PSD) nune'e mos Igreija Katolika sei hamrik iha Xanana nian kotuk. Se ida ne'e mak mosu duni, sei susar oituan ba FRETILIN, nebe tuir ema barak nian hanoin, manan uluk tiha ona antes eleisaun. FRETILIN mos konsiente ona ba ida ne'e, tanba ne'e, dokumentu tahan hitu nebe sira hasai hodi la simu modelu nebe Xanana aprezenta hodi orienta kongresu, la'os naran hasai de'it, maibe hanesan mos hakat ida hodi
marka terrenu atu hadok an husi Xanana nebe halis liu ba direita ne'e.

Tuir demokrasia nian, partidu mosu barak diak liu tan, importante naran hothotu halo tuir regras no jogos demokratikas nian. Haree husi dezenvolvimentu partidus politikas iha tinan hira ikus ne'e, bele nota katak, partidus sira iha maturidade politik naton ona, buat nebe seidauk iha mak seidauk konsolida an didiak. Tanba ne'e, tenki fo fatin ba sira hodi konsolida an, loke dalan ba sira atu bok an hodi halo edukasaun politik ba nian massa hodi funu tuir dalan demokrasia nian. Se partidu sira, hahu husi ohin loron, bok an ona, diak liu tan, hodi ita bele hatene katak sira preparadu ona atu ukun Timor ka la'e. Se sira halo buat ruma la tuir dalan demokrasia nian, ho UNTAET sei iha Timor, bele tulun hadi'a buat sira nebe sala iha sorin ida, iha sorin seluk, hahu hanorin povo Timor atu toman hala'o kultura demokrasia iha nian moris loroloron.

Se partidu politik sira mak la hatudu sira nian maturidade politik, prosesu tranzisaun sei bele sai naruk liu tan. Tanba sira rasik seidauk garante estabilidade politik no demokrasia. Atu habadak prosesu tranzisaun i konsolida ukun an nebe ita hotu he'in, mak Timor oan hothotu, nudar sidadaun ou liu husi instituisoens nebe iha, tenki hatudu iha pratika, katak bele garante duni estabilidade politik ho demokrasia.

*Estudante de Sociologia e Planeamentu do Instituto Superior de Ciêmcias do
Trabalho e da Empresa (ISCTE-Lisboa) e membro da RENETIL.

Nota: Artikel ne'e publika iha STL ho Timor Oan@yahoogroups.com, 20/08/2000

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL