UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




Subornu, Hamlaha no Presaun ba Media

SUBORNU, HAMALAHA NO PRESAUN BA MEDIA

Carlos da Silva L.F.R. Saky

Iha semana hira kotuk, orgaun komunikasaun sira Timor Lorosa'e nian la'os nakonun de'it ho kazu subornu nebee envolve Procurador Jeral da Republika ida, maibe nakonun mos ho problema hamalaha nebee mosu iha fatin balu iha Timor Lorosa'e.

Iha primeiru kazu, PM Alkatiri fo apelo atu labele politiza kazu subornu (STL, 31/01/2005) nebee envolve prokurador SG. Apelo nee diak nunee hodi labele iha influensia politika durante prosesu investigasaun. Maibe, karik ita haree didiak, partidu balu tenta politiza duni kazu nee, henesan banati, deputadu rua, Salustino Magno ho Elezario Ferreira, husi bankada FRETILIN nian no mos Sekretariu
Estadu ba Assuntus Parlamentares, Antonio Bianco, sira na'in tolu mak akompanya suspeitu subornu, prokurador SG, ba hasoru PM (STL, 31/01/2005). Aktu nee hanesan sinal presaun direkta no indirektamente ida ba membru Prokurador Jeral da Republika sira nebee halo hela investigasaun. Rezultado investigasaun nian nebee Prokurador Geral da Republika Longuinhos Monteiro fo sai hanesan lolos buat nebee ema hotu hein katak sira la hetan provas forte nebee hatudu katak SG uza sala ona ninia jabatan hodi halo subornu (STL, 11/02/2005. Ita la hatene lolos se prokurador SG nee pratika duni subornu ou lae, maibe atu hetan justisa lolos no evita deskonfiansas oioin, tuir lolos tenki envolve entidades independentes hanesan reprezentante sira husi Igreja Katolika ho Protestante nian nunee mos reprezentante sira husi NGO nasional ho internasional nebee iha ligasaun ho justisa. Alem ida nee, envolve mos figura sira independente timoroan nian, hanesan Aniceto Guterres ho sira seluk hodi bele investiga kazu nee to'o rohan.

Subornu ho KKN hanesan krime nebee labele tolera, tanba se la buka hamohu lalais no bainhira sai ona kultura ida mak susar tebes atu kombate e bele halo emar Timor rihun ba rihun sei terus hanesan povu Indonesia nebee terus iha rezime autoritariu no korruptor Soeharto nia okos.

Iha rai balu, hamlaha mosu makaas tanba sistema nebee iha la tulun hodi fahe riku nasaun nian hanesan ba ema hotu. Sistema favorese de'it ema sira kaer ukun ou iha influensia no sira nebee kiak no la iha influensia sai vitima ba sistema nee rasik. Iha situasaun sira hanesan nee mak ita kuinese ho pobreza estrutural, tanba sistema nebee iha la tulun ema atu sai husi kiak, maibe halo sira nebee iha posibilidades riku ba nafatin no sira nebee la iha posibilidades kiak ba nafatin. Subornu ho KKN hanesan mos hun ida nebee hamosu kiak ho hamala ba ema balu.

Se kiak nee mosu tanba problema kultural eh ema matenek sira bolu pobreza cultural (hanesan halo lia mate ho lia moris nebee halo ema barak iha tusan boot tebes no la konsegue rai osan hodi hadi'a nia moris) ou tanba problemas naturais (hanesan klima mak la tulun), Governu bele intervem hodi hadi'a, maibe tanba problema estrutural ou sistema, Governu tenki muda ninia politika ou povu ho sosiedade sivil mak tenki intervem hodi hadi'a Governu nebee funsiona la los ou nebee haburas KKN.

Ohin loron, ema barak ko'alia katak iha ema hamalaha no balu to'o mate iha Distritu balu iha Timor laran. Sekretariu Estadu Solidariedade, Arsenio Bano rasik, temi ema hamalaha hamutuk 19.745, tanba nee nia hasai ona foz tonelada balu husi 400 toneladas nebee iha hodi haruka ba Distritu Baukau nebee mos hetan hamalaha (STL, 11/02/2005). Ikus mai, Domingos de Araujo, Ofisial Governo Lokal Subdistritu Hato-Builiku mos afirma katak ema hamutuk na'in 53 mak mate hamalaha ona iha ninia Subdistrito (STL, 11/02/2005).

Ita rekuinese jestu ho hakat diak nebee Sekretariu de Estadu Arsenio Bano hola nunee mos tulun husi Pertamina Indonesia nian iha Timor nebee fo ona foz tonelada 5 hodi tulun ema hamlaha sira iha Timor Lorosa'e.

Maski iha jestu diak sira nunee, ita mos presiza rejista iha loron hira ikus, PM Alkatiri ninia atitude balu hanesan ema ida "atrapalhado" boot, tanba nee PM la fiar ba informasaun kona ba ema hamalaha nebee media sira hasai, no la buka investiga iha terrenu hodi hatene katak iha duni ema hamalaha ou lae, maibe buka halo presaun ba media balu hanesan PM halo ba STL.

Ita la hatene, tan-sa mak PM Alkatiri hanesan ema ida iha kruzamentu, iha nebee la hatene atu ba los nebee. Tanba nee, membru husi Governu rasik nunee mos lider sira iha baze rekuinese katak iha ema hamalaha no balu mate tanba hamalaha, maibe PM la preokupa ho situasaun sira nee, maibe preokupa liu ho media sira nebee fo sai informasaun sira nee.

PM Alkatiri la preokupa ho ema mate ho hamala, maibe preokupa liu ho ninia imajem nebee durante tinan hira nia ukun la lori mudansa signifikativu ruma ba povu Timor nia moris nebee media sira fo sai. Tanba nee mak PM dehan fahe hahan ba ema hanesan atu fila fali ba tempu Soeharto nian, maibe PM Alkatiri rasik fila dadaun ona ou tuir dadaun ona Soeharto nia dalan kuandu halo presaun oioin ba Orgaun Komunikasaun Sosial sira. PM Alkatiri la preokupa ho ema hamalaha tanba nee la haruka lalais ema ba terrenu hodi buka hatene dimensaun hamalaha to'o iha nebee hodi bele fo tulun lalais, maibe preokupa liu ho jornal STL nebee fo sai hamalaha nee, tanba nee foti telefone seluler hodi dere ba jornal STL hodi halo presaun ba jornal nee (STL, 11/02/2005).


PM Alkatiri tenta eksplika ba timoroan tomak katak mate sira nebee mosu iha Hato-Builiku la iha relasaun ho hamalaha, maibe ema sira nee mate tanba moras (STL, 31/01/2005). Infelizmente, PM Alkatiri mos la tau iha hipotese ida katak ema sira moras mate nee tanba mos hamalaha, hahan la iha. Presiza tau mos iha hipotese ida katak ema balu moras to'o mate tanba hahan ladun iha ou iha hahan oituan maibe hahan sira nee la iha nutrisaun mak la tulun sira nian isin hodi reziste moras oioin nebee iha. Presiza mos buka hatene katak tanba hahan la iha, ema naran han ai-tahan, ai-abut, ai-fuan ou ai-musan, no buat sira nee bele mos provoka moras oioin nebee bele lori mate ba sira nebee han.

Experiensia hatudu katak, iha fins de 1978, kuandu populasaun tun husi foho Matebian ba iha Sidade, tanba hahan la iha, sira barak mak han ai-tahan, ai-abut, ai-fuan ho ai-musan. Barak mos lorloron han akar ho maek. Buat sira nee halo ema kabun bosu, maibe tanba ninia nutrisaun (gizi) ladun iha ou tanba lori venenu, neduni halo ema barak hetan moras no mate.

La'os ai-tahan, ai-abut, ai-fuan eh ai-musan hothotu la diak, ou la iha nutrisaun, balu iha, maibe tenki rekuinese mos katak balu lori venenu ou provaka moras seluk kuandu han barak liu ou te'in sala ou han lorloron.

Siniku no ironiku liu tan mak PM Alkatiri halo afirmasaun katak "agora se ita komesa hanoin katak tina-tinan ita tenki fahe hahan ba ema hotu, diak liu fila ba Soeharto nia tempu. Basaa, agora tempu independensia la'os para fahe hahan nara-naran de'it" (STL, 31/01/2005). Problema fila ba tempu Soeharto nian, tuir hakerek na'in, la'os ida ba fahe hahan nee, tanba iha rai sira demokratiku tebes no ema moris estavel ona, hanesan iha Amerika ho Europa, sira nia Governu mos fahe hahan ba ema kiak sira lorloron. Timor labele fahe hahan lorloron ba ema kiak sira tanba ita nia kondisaun ekonomika seidauk tulun.

Neduni, problema atu fila ba tempu Soeharto nian la'os ida fahe hahan nee, maibe ida halo presaun ba Orgaun Komunikasaun Sosial sira hodi labele fo sai buat sira nebee la diak. Se Governu passa vida halo presaun no kontrola Orgaun Komunikasaun Sosial, ida nee la'os sei fila ba tempu Soeharto nian, maibe pratika dadaun ona politika Soeharto ho GOLKAR nian.

Rai sira nebee halo presaun ba media, baibain rai sira nebee ukun tuir ditadura nian, tuir autoritariu nian e la fiar an. Ita labele dehan PM Alkatiri at liu Soeharto, maibe Soeharto nunka foti ninia telefone hodi bolu atensaun ou ameasa Orgaun Komunikasaun Sosial sira nebee hakerek la tuir nia hakarak. Ita nia PM Alkatiri halo kontrariu, nia mak lori ninia telefone seluler rasik hodi dere ba deputy jornal STL hodi halo pressaun ba jornal nee.

Timoroan sira mos presiza hatene katak Governu koligasaun PSD ho PP iha Portugal foin dadaun nee monu la'os tanba buat seluk, maibe hahu ho ministru PSD nian ida halo presaun ba televizaun independenti (TVI) ida hodi presiona komentador televizaun nee nian ida atu labele halo komentariu kritiku hasoru Governu. Komentador nee rasik, Marcelo Rebelo de Sousa, eks-presidente PSD nian. Prezidente Jeorge Sampaio, kuandu hatene informasaun nee, nia bolu kedas komentador nee ho televizaun na'in hodi buka hatene lolos problema nee, tanba presidente ninia papel ida mak hanesan entidade nebee garante instituisoens demokratikas. Presaun ba Orgaun Komunikasaun Sosial hanesan violasaun ida ba liberdade de ekspresaun nebee demokrasia rasik privilejia no hetan garantia husi Konstituisaun rasik.

Tuir lolos, presidente Xanana mos bele halo ida nee tanba Konstituisaun RDTL nian fo kompetensia ba prezidente atu garante instituisaun demokratika nian.

Halo presaun ba Orgaun Komunikasaun hanesan de'it buka halo mate demokrasia hodi hamosu ditadura ida iha Timor Lorosa'e. Governu sira nebee ukun tuir ditadura nian mak sempre buka halo pressaun no kontrola Orgaun Komunikasaun Sosial, nunee hodi labele hakerek buat ida oin-seluk ho sira nian intereses.

Buat nebee PM Alkatiri halo nee viola liberdade ekspresaun nebee Konstituisaun RDTL nian rasik garante. Dala barak ona, PM Alkatiri, la buka atu responde ema sira halo kritika ou fo opiniaun negativu ba ninia Governasaun, maibe nia buka halo fali pressaun ou ameasa oioin ba Orgaun Komunikasaun sira nebee apenas transmite de'it ema nia hanoin.

Iha rai sira ukun tuir ditadura no sentralistika nian mak buat hothotu halo ho nomeasaun de'it, depois uza teoria demokrasia hodi falun an, maibe demokrasia rasik nunka iha. Iha Timor mos hanesan, ohin loron ita dehan ita demokratiku tebes, maibe to'o agora la iha eleisaun ruma ba Administrador Subdistritu ho Distritu nian. Tanba nomeia de'it, neduni, ema sira nomeado nee buka defende mak ema sira nomeia sira nee nia interesse, la'os povo nian. Karik sira la halo tuir patraun sira iha Dili nia hakarak ho interesse mak sira sei semo sai hotu. Domingos de Araujo, bele hetan presaun no ameasa ou lakon nia fatin hanesan Ofisial Governu Lokal Subdistritu Hato-Builiku nian, tanba sistema nebee Governu Alkatiri nian defende loke oda- matan ba ida nee duni.

Atu demokrasia nee bele la'o diak, urjente tebes halo eleisaun livre no demokratika ba Administrador Subdistritu ho Distritu nian nunee mos Assembleia Lokal nian, nunee hodi ulun sira nebee kaer poder
lokal labele laran rurua defende duni sira nia populasaun nian interesse, la'os patraun sira nebee kaer remote kontrol husi Dili nebee la kuinese realidade lokal nian hakarak.

Tanba povu mak hili rasik ninia ulun sira, Governu Sentral labele ba naran halo pressaun ou hasa'e no hatun ema tuir sira nian gostu de'it, maibe poder iha povu nia liman, sira mak hatene katak sira nian ulun boot nee bele hela nafatin ou tenki troka.

Kazu hamala eziste duni, neduni, sidadaun Timor tomak bele fo liman ba malu, tau ai-han hamutuk hodi tulun sira nebee hamalaha. Timoroan sira hatudu tiha ona ninia espiritu de solidariedade hanesan buka halibur osan ho buat sst. hodi tulun ema sira terus tanba konsekuensia Tsunami iha Aceh. Partidu politika sira mos bele halo, la presiza hein eleisaun besik ou iha eleisaun mak ba fahe foz hodi
hakail votus. Tanba tulun sira nebee fo iha eleisaun iha objektivu politika liu du ke tulun ida ho espiritu humanitariu.

Se Timoroan sira hakarak haree Timor nee nudar rai demokratiku ida mak presiza hakribi hahalok oioin nebee la demokratiku hanesan halo presaun no perseguisaun ba Orgaun Komunikasaun Sosial sira, tanba orgaun Komunikasaun hanesan ai-rin demokrasia nian ida.

* Sociologo.

Nota: Artigo ne'e publika iha STL, 13/02/2005

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL