UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




Vitoria ba Governu no Derrota ba Igreija

 Vitoria ba Governu no Derrota ba Igreija

* Carlos da Silva L.F.R. Saky

Iha loron hira ikus, mosu informasaun oioin katak, manifestasaun atu ramata ona tanba Governo haruka PNTL aktua ho forsa hodi haramata manifestasaun. Ikus mai ho presaun oioin nunee mos numero manifenstante nebee aumenta no boot liu numero PNTL nian, halo PNTL dada tiha nian ultimato ho razaun katak manifestante sira agora hala'o manifestasaun ho pasifiku ona. Ikus mai mosu informasoens oioin iha media nasional ho internasional katak, manifestasaun atu hotu ona tanba bispo rua (Dom Basilio ho Dom Ricardo) depois de halo dialogo ho PM Alkatiri, sira to'o ona konsensu ida iha nebee Governo simu ona atu introduz materia relijiaun iha ensino baziku tuir Igreija nian hakarak. 

Ita la hakfodak se PM Alkatiri aseita tomak reivindikasaun (tuntutan) Igreija nian, mezmu ke nia sempre dehan: "sei la muda nem pontu ida ou virgula ida kona ba politika Govern nian nebee iha relasaun ho materia relijiaun". Manifestante sira doko Alkatiri ninia lejitimidade nudar PM no halo nia toba la dukur, neduni halo PM la'os de'it la sei muda ponto ou virgula ida kona ba materia nebee sai polemika nee, maibe tanba ta'uk atu monu sai husi poder, neduni, hakarak ou lakohi, sei fo tomak buat nebee Igreija hakarak. Tanba se PM Alkatiri la hakru'uk mak manifestasaun mos sei bele la'o nafatin. 

Bele dehan Igreija manan dadaun ona pontus balu husi ninia reivindikasaun, maibe se Alkatiri la sai husi PM mak la bele dehan katak iha jogo ida nee Alkatiri lakon batalha. PM Alkatiri mak manan tanba Igreija nebee dehan iha forsa makaas no determinadu tebes atu kombate ema nebee Igreija rasik sarani ho naran ditador la monu, maibe Igreija rasik mak hakiduk. 

Susar tebes ba Igreija atu eksplika ba manifestante sira se la hasai Alkatiri husi PM, tanba Igreija rasik dehan "manifestasaun nee hasoru ditadura nebee hahu moris iha TL" liu husi PM Alkatiri nia liman. Bele halo sarani sira nunee mos povu TL tomak hanoin katak Igreija mak bosok, tanba nee, to'o ikus hodi hakiduk no fo apoio nafatin ba ema nebee sira bolu ditador iha loron sanulu resin nen nia laran. 

Igreija bele manan pontus nebee ligado direktamente ho ninia interese, maibe se la troka Alkatiri ho ema Fretilin seluk, la'os de'it halo sarani sira de'it mak sai decepcionado (kecewa), maibe halo sira hotu nebee tau fiar ba Igreija, inklui ema Fretilin barak nebee hakarak mudansa iha Fretilin ho Governo nia laran mos lakon fiar no simpatia ba Igreija rasik. Se Igreija deside duni atu hakiduk husi ninia reivindikasaun ida troka PM Alkatiri nebee durante nee iha simpatia no apoio makaas husi populasaun, nee signifika katak Igreija rasik ses husi sarani ho ema baibain sira nebee hakarak mudansa. Ho nunee, ikus mai se Igreija hakarak atu lori tan ema ruma ba manifestasaun nebee reivindika buat ruma, susar tebes ba sarani ho povo baibain sira atu tuir. Sira la tuir tanba sira hetan ona eksperiensia moruk ida iha nebee Igreija ses husi sira ou trai sira nian konfiansa. 

Presiza hatene katak, ema barak tuir manifestasaun la'os de'it sira nebee reivindika atu hanorin materia relijiaun sai obrigatorio iha eskola publika, maibe ema barak liu tun tanba hakarak buka justisa, lakohi tan haree Governo nebee ukun tuir ditadura no autoritario nebee fo proteksaun makaas
ba KKN, maski dehan toleransia zero ba korrupsaun. 

Se Igreija ses husi sira nebee mai hamutuk ho Igreija atu luta ba mudansa, tuir hakerek na'in, iha loron ikus, sei susar tebes mobiliza tan ema barak hanesan ohin, tanba ema sente decepcionado hotu ho Igreija nian determinasaun. Igreija sei lakon fiar no konfiansa tanba sira husik hela povu sira nebee hakarak haree mudansas. Sira hakarak mudansa tanba nee mak sira aseita simu terus oioin, husik hela sira nian natar ho tos hodi habai an iha loron no aseita mos atu simu kosekuensia nebee at iha loron ikus. Funsionariu publiku sira tuir manifestasaun mos sei hasai hotu husi funsionariu hetan ona ameasa husi Governo ho Fretilin. Ema sira tuir manifestasaun nee hakarak iha PM ida nebee demokratiku, aberto, humilde, transparente ho responsavel iha ninia governasaun, la'os ida arrogante no subar buat hothotu ba nia povu, insulta nia povu ho lia-fuan "barukten" enkuanto ema hamalaha maski serbisu makaas tanba udan la iha ou bailoron naruk. Povu lakohi PM ida nebee la respeita rasik nian povu no lakohi dialogo. Povu lakohi PM ida nebee obriga ho manifestasaun ou ho forsa mak foin simu dialogo, povu hakarak ema ida nebee kuinese povu nian kultura ho tradisaun rasik, la'os ida nebee la identifika nia an ho povu, maski halo "viva povo Maubere" maibe dala ruma insulta rasik povu Maubere ho lia-fuan "barukten" ho "sarjana supermi", insulta ema Maubere sira nebee uluk fo an tomak ba funu ho lia-fuan "kaisaun" ou "kaisote". 

Ohin loron, ema sira nebee halo kritika ba PM Alkatiri nian politika, nia bolu ema sira nee hotu autonomia, maski ema sira nee mos uluk funu ba ukun-an. Tuir lolos PM Alkatiri antes bolu ema autonomia tenki haree didiak iha CCF nia laran, iha Parlamento rasik iha ema autonomia ou lae, no liliu, haree ita nia uma laran rasik, alias iha ita nia maun ou alin ruma mos uluk defende autonomia ou lae. PM Alkatiri ninia deklarasaun nebee bolu ema autonomia mai apaga hotu kedas politika Fretilin nian nebee hakarak haree ba oin ou rekunsiliasaun. 

Konsekuensia seluk mak sarani ou ema Fretilin sira nebee tuir ou apoia manifestasaun sei hetan mak reflekte rasik husi PM Alkatiri nian ameasa nebee dehan "Fretilin hanesan mota ida, kuandu bailoron be subar hela, maibe kuandu udan tun sei lori buat hotu nebee iha oin ba tasi hodi fo han ikan iha tasi". Ameasa sira hanesan nee merese mos atensaun husi povo Timor tomak nian, tanba la iha ema demokrata ruma iha Timor mak hakarak fakar ran tan, tanba dialogo, kooperasaun ho toleransia nebee demokrasia hanorin la husik dalan ba fakar ran.

Sociologo

Nota: Artigo ne'e publika iha STL, edisaun 09/05/2005

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL