UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




Sosa Kilat Hodi Funu Hasoru See?

SOSA KILAT HODI FUNU HASORU SEE?

*Carlos da Silva L.F.R.Saky

Semana kotuk la’os media nasional de’it hakerek kona ba sosa kilat, maibe mos media internasional. Tuir diário The Australian (07/0705) fo sai katak empreza Cavalho Bravo Tty Ltd, Bader Alkatiri nian, sosa equipamentu, hanesan kilat musan ho kilat ba PNTL (Haree mos STL, 08/07/05). Dehan mos katak empresa nee hetan mos lisensa mesak los (exclusivo) husi Governo TL hodi halo monopólio ba fa’an kilat ba Governo. Empresa nee mos hetan garantia husi Governo atu halo negosiasaun ou sosa ekipamentu militar hamutuk 257.000 rounds iha nebee gasta ona osan hamutuk US$ 145.000 (STL, 08/07/05).

Se ita haree didiak buat hirak nee, bele hateten, la iha transparesia iha negosisaun ou prosesu sosa ekipamentu sira nee. La iha transparensia tanba buat sira nebee implika gasta osan povu nian, tuir lolos tenki liu husi PN. Liu husi debate iha PN hodi bele haree iha nesesidade urjenti duni ou lae atu sosa ekipamentu militar ba PNTL ho FDTL. No osan nebee uza hodi sosa kilat nee mos presiza inklui iha Orsamentu Estadu ninian.

Infelismente, PN la iha kuinesimentu kona ba sosa kilat nee tanba PN nunka aprova orsamentu ruma hodi sosa kilat.

Bele hateten katak prosesu sosa kilat nee hanesan lolos aktividade klandestina nian ida. Iha tempu klandestina mak sosa kilat musan ou sosa kilat ruma, la presiza ema seluk hatene, ulun boot ida ou rua de’it mak hatene, hodi evita inimigo desmantela rede. Ohin loron ita ukun-an ona, sa tan dehan TL rai ida demokratiku liu hotu rai seluk, maibe pratika klandestina sira nee justifika katak ita seidauk kuda demokrasia iha ita nian hahalok, tanba nee buat barak la’o iha nakukun laran, la’o tuir sistema klandestina nian nebee la iha transparesia.

Duvidoso tebes empresa Bader Alkatiri nian manan tender sosa kilat, tanba ita la hatene empresa hira no nebee de’it mak tuir tender nee. Povo TL mos la hatene osan hira mak empresa nee manan hodi sosa kilat nee. Ema barak duvida tebes ba empresa nee manan tender, tanba empresa nee la’os ema seluk nian, maibe empresa nee PM Alkatiri nian alin Bader Alkatiri nian. Ida nee hanesan serbisu ida ba Provedor Sebastião Dias Ximenes hodi investiga, nunee hodi bele hatene iha iis KKN nian ka lae, no prosesu sosa kilat nee tuir duni dalan los ou lae.

Problema boot liu la’os ida sosa kilat nee, tanba sosa ou la sosa depende iha nesesidade nebee iha. Problema nebee grave liu mak negosisaun ho aktu sosa kilat nee hanesan hakat liu de’it PN nebee hanesan reprezentante povo nian. Tanba nee, urjenti tebes bolu PM Alkatiri ba eksplika iha PN. Karik PM Alkatiri hanesan baibain tanba arrogante ou ta’uk lakohi ba eksplika iha PN, hanesan kazu subornu nebee iha alegasaun implika nian an rasik ho empresas Petroliferas Australia nian, entaun bolu Ministru Administrasaun Interna, Sr. Rogerio Lobato ho Sekretario Estadu Defesa, Dr. Roque Rodrigues ba PN hodi eksplika lolos kona ba negosisaun to’o sosa kilat sira nee.

Sosa kilat nee importante duni ka lae? Ne’e nesesidade urjenti ida ka lae? Tuir Sekretariu Defeza Estadu, Dr. Roque Rodrigues: “prioridade ba nasaun la’os atu sosa tanki funu nian ka helikopteru, maibe presiza liu atu haree oinsa buka hamenus kiak, hadia kondisaun moris veteranus FALINTIL, feto faluk no oan kiak sira. ... Timor Leste la sosa armamentus funu nian, wainhira seidauk hala’o estudus nebee bele hatudu katak iha ameasas” (STL, 09/07/05).

Karik pozisaun Governu nian mak ida hanesan Dr. Roque Rodrigues ko’alia sai nee, entaun tenki buka hatene se mak haruka sosa kilat musan ou kilat sira nee. Hakerek na’in hanoin katak, nesesidade urjenti ba Timoroan sira mak buka halakon kiak ho eskluzaun sosial oioin, la’os ida sosa kilat. Tanba la sei lori kilat mak hodi hasai ema husi kiak, hamalaha ho la hatene hakerek no sani. La sei reduz numero desemprego (angka pengangguran) ho kilat nia tutun maibe tenki liu husi forma timoroan sira ho kapasidade teknika oioin. Nunee mos presiza loke serbisu oioin hodi halo ema hotu bele hetan serbisu. Iha nee fundamental tebes papel empresario sira Timoroan ho estrangeiro sira nian.

La’os mos ho kilat mak bele mantem seguransa ho estabilidade, tanba ameasa ho instabilidade la’os mai husi funu de’it, maibe, ameasa ida makaas liu mai husi kiak, hamlaha no desemprego, tanba situasaun sira nunee mak hamosu exclusão social no provoka insatisfação (kecemburuan) sosial makaas. Ema balu sai kiak no hamalaha la’os de’it sira nian kapasidade teknika mak la iha, maibe tanba mos pratika KKN mak eksklui sira husi merkadu de trabalho no moris rasik.

Atu halakon buat hirak nee presiza loke eskola, fo formasaun diak no loke serbisu ba Timoroan sira iha sorin ida no iha sorin seluk presiza hadi’a sistema nebee “dodok” tebes nebee lalar KKN sira tohik husi loron ba loron. Presiza mos hatene katak, husik empresa privada ida halo monopolio iha sosa kilat, nee mos la’os politika ida los, no dala ruma perigozu liu tan mak iha. Perigozu tanba la iha transparensia iha kontrolu, alias la hatene se mak bele halo kontrolu hodi hatene empresa nee sosa kilat hira no bainhira mak sosa no hatama kilat mai iha TL. Tanba la iha kontrolu ida diak, mak la taka mos dalan ba empresa privada nee bele rai hela kilat musan ou kilat balu iha uman hodi uza ba buat seluk nebee la tuir Estado nia hakarak. Ou dala ruma bele halo contra bando (penyeludupan) iha kilat, tanba sira lori dokumentu nebee Governo fo autorizasaun ba sira hodi sosa kilat hodi uza fali ba buat seluk. Se la halo kontrolu diak, kilat musan ho kilat bele monu fali iha ema sira la iha responsabilidade nian liman.

Tuir lolos, se mak iha poder atu negosia no sosa ekipamentu sira militar nian mak empresa publika nebee iha instituisaun PNTL ou FDTL nian okos, no osan nebee hasai hodi sosa kilat nian tenki hetan aprovasaun husi PN. Tuir Dr. Roque Rodrigues, atu sosa armamentu sira funu nian presiza halo uluk estudus ruma hodi haree iha ameasa duni ou lae. Ameasa potensial nebee iha, sei mai husi Indonesia, tanba rai nee mak iha fronteira terrestre ho TL. Maibe iha tempo badak ho mediu, Indonesia la sai ameasa ba TL, tanba autoridade sira TL nian halo tiha ona no sei halo nafatin diplomacia preventiva liu husi política de boa vizinhança ou hakiak relasaun ho kooperasaun diak ho Indonesia iha areas oioin. Ohin loron, ulun boot sira halai ba mai Jakarta hodi harii KVA, ninia objektivu ida mak halakon ameasa iha kurtu ho longu prazu. Tanba nee la iha nesesidade atu sosa ekipamentu militar.

Osan nebee iha, tuir lolos, investe iha area seluk nebee bele fo moris diak ba Timoroan sira, la’os buka atu halai taru iha halibur kilat no hamosu tensaun entre rai vizinho (tetangga) sira. La’os ho kilat mak ita sei ba halo lutu iha tasi Timor no iha fronteira terrestre, tanba se ita ko’alia kilat, mak susar tebes ita atu halai taru ho Indonesia ho Australia. Dalan diak liu mak buka hametin ita nia relasaun diak ho ita nia vizinho sira, nunee fo fatin ba ita hodi dezenvolve TL diak liu tan no fo hakmatek no moris diak ba Timoroan sira tomak.

* Sociológo

Nota: Artigu ne'e publika iha STL, edisaun 11/0/7/2005

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL