UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




Ita Nia Demokrasia Sei Hanesan Kosmetik Ida

Ita Nia Demokrasia Sei Hanesan Kosmetik Ida

Carlos da Silva L.F.R. Saky

Eleisaun Xefe Suku, Aldeia ho Konseillu Suku hotu ona. Iha eleisaun hirak nee, iha fatin balu nakonun ho faillansu no manipulasaun no iha fatin balu prosesu nee la’o demokratiku tebes. Faillansu ho manipulasaun sira nee mosu, tuir ema barak, tanba membru STAE sira la iha eksperiensia. Eksperiensia ida organiza mesak eleisaun ida kala seidauk iha, maibe ida halo manipulasaun, barak mak iha eksperiensia. Eksperiensia sira nee sira hetan husi GOLKAR tanba tinan barak sira serbisu ho GOLKAR no oin-sa atu halo manan GOLKAR durante okupasaun Indonesia nia tempu. Barak mak GOLKAR lori to’o Jakarta fo treinu hodi halo manipulasaun, tanba nee, manipulsaun nebee mosu iha eleisaun hirak nee hanesan lolos metodu nebee uluk GOLKAR uza. La’os de’it halo ameasa, maibe halo santajem no halo promesas falsus oioin hodi manan votus.

Karik Timoroan sira hotu hanoin atu harii duni demokrasia iha TL, partido politiku hothotu ho sosiedade sivil tomak tuur hanoin no halo refleksaun hodi buka oin-sa bele evita manipulasaun ho faillansu oioin nebee iha atu labele mosu tan iha loron seluk. Tanba faillansu balu mosu la’os naran mosu de’it, maibe hanesan buat ida reflektida, alias halo parte estratejia manipulasaun nian. Kuandu ema deskobre katak iha manipulasaun mak sira lakohi rekuinese katak iha manipulasaun, maibe sira buka rasionaliza hodi hateten katak nee faillansu tekniku ida.

Presiza tebtebes hadi’a faillansu no evita manipulasaun iha eleisaun nunee hodi bele fo konfiansa nafatin ba povu bele partisipa nafatin iha eleisaun sira ikus mai. Karik la hadi’a mak sei halo povu hanoin dala rua atu tuir eleisaun tanba sira sente ema balu halimar ho sira nian votos.

Iha tempu badak nee, susar tebes ba TL atu hari Estadu demokratiku ida, tanba protagonista politika balu prefere hahi metodu makiaveliku nian hodi atinji sira nian objektivu, alias buka uja meios oioin, inklui meio nebee la diak hodi hako’ak metin poder nebee sira kaer ona ou to’o ba poder nebee sira seidauk hetan. Karik la buka hadi’a husi agora, mak iha eleisaun lejislativa 2007 sei mosu manipulasaun makaas liu tan, tanba eleisaun Xefe Suku nebee bele dehan, pratikamente, ladun iha poder mos balu uza ona meio sira manipulativu hodi manan sa tan eleisaun lejistiva nebee importante no iha poder boot tebes.

Presiza halo esforsu makaas hodi evita manipulasaun oioin hodi bele kredibiliza eleisaun iha emar Timor nian matan no Komunidade Internasional nian. Karik la’e, mak ema hotu sei haree eleisaun iha TL la liu hanesan kosmetik ida. Kosmetik tanba pinta husi liur no iha ibun mak hateten katak TL rai demokratiku ida, maibe iha pratika demokrasia nee rasik la iha, tanba iha prosesu eleisaun ba lider Komunitaria sei nakonun ho iis manipulasaun nian. Demokrasia katak husik ba sidadaun ida-idak hili partidu ou figura nebee iha tuir ida-idak nian livre vontade, labele presaun ho ameasa ou halo santajem oioin. Demokrasia la’os de’it prova ho iha realizasaun eleisaun ou ema forma nadodon ba iha urna, maibe prosesu eleisaun nee tenki transparenti no partidu hothotu iha asesu hanesan ba fasilidades nebee iha. Durante nee, buat nebee ita haree, partido nebee iha Governu, uza fasilidade sira publika nian hodi hala’o aktividade politika, enkuantu partido sira opozisaun labele uza sasan publiku nian. Ida nee mos hanesan korrupsaun ho manipulasaun ida, tanba uza sasan publiku nian ba interese partidaria ou grupu nian.

Independentemente ho manipulasaun oioin nebee mosu iha eleisaun hirak liu ba, hanesan parte husi demokrasia nian, Timoroan hotu tenki ho laran luak fo Parabéns ba FRETILIN nebee manan eleisaun iha fatin barak. Ba partido sira opozisaun tenki prepara an diak liu tan hodi halai taru iha eleisaun lejislativa 2007 mai.

Eleisaun hotu ona, maibe povu nian moris seidauk muda ba diak. Populasaun sei hasoru eletrisidade mate lakan no pior liu tan, iha fatin balu, populasaun balu la hetan be mos nafatin, no balu uluk iha be mos maibe semana rua ikus sira la heten be. La iha entidade sira husi Governu nian hakarak eskplika tan-sa mak be maran no bainhira mak be mosu fila fali. Partidu nebee kaer ukun hanesan husik povu moris iha “incerteza” nia laran, la interesse se povu nee moris diak ou lae.

Ukun an nee haree hanesan ba ema balu de’it, tanba nee, fatin sira nebee membru Governu (PM, Ministru, Vice-ministru, Sekretariu de Estadu) sira hela ba, eletrisidade lakan 24 horas, no be iha kalan loron. Maibe iha fatin nebee membru Governu sira la hela ba, eletrisidade mate lakan no la hetan be mos ou be mosu lakon. Sira nebee hela iha zona nebee membru Governu sira hela barak ba, sira nia elektrisidade lakan kalan loron no be la falta ba sira.

Susar oituan mak sira hela iha zona nebee kanu be liu ba ministru Ramos Horta nian uman. Tanba Ramos Horta se la sai ba tasi-balu, mak sira mos hetan be, maibe se Ramos Horta sai be yasi-balu, mak sira mos la hetan be to’o Ramos Horta fila. Tanba nee, maski ema sira nee la tuir notisia husi radio, jornal ho televizaun, sira bele lokaliza Ramos Horta liu husi be. Kuandu sira hetan be nee signifika Ramos Horta iha Dili, se be la iha nee signifika Ramos Horta ba liur ou ba foho.

Iha momentu nebee atu tama ba eleisaun Xefe Aldeia, Kunsillu Suku ho Xefe Suku iha Dili, partido nebee iha Governo, ho objektivu atu manan votus, neduni halo eletrisidade lakan to’o eleisaun hotu no bee mos la falta, maibe kuandu eleisaun hotu, eletrisidade fila fali ba ninia estadu ida mate-lakan, no pior liu tan iha zona balu be mos la mosu.

Oin-sa mak PM Alkatiri hakarak haree ema fuk mos se be hemu de’it mos la iha. Ho kateri mos la rezolve ema nian fuk foer, tanba la’os ho kateri mak hodi fase fuk maibe ho be. Neduni, atu halakon fuk foer, presiza dada be ba ema hotu nian uman, la’os ba membru Governu sira nian de’it.

Oin-sa mak ita hakarak haree ema Timoroan hotu moris diak no moris hanesan, se diskriminasaun ba
eletrisidade ho be mos sei mosu makaas tebes? Seidauk konta ho KKN nebee la’os ona segredu ba ema ruma. Timoroan hothotu ba selu eletrisidade, maibe ema lubun oan ida nebee dala ruma la selu eletrisidade nee mak tuur iha naroman nia laran.

Ita hotu hein katak Xefe Suku, Xefe Aldeia sira nebee povu fo fiar ona ba sira, tenki luta makaas hodi
elektrisidade ho be mos bele tama to’o iha sira nian suku ho aldeia, tanba povu hili sira atu rezolve problema oioin nebee iha, inklui eletrisidade ho be mos nee.

* Sociólogo

Nota: Artigo ne'e publika iha STL, edisaun 10/10/2005

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL