UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




Fretilin: La iha Ema ida Bele Troka Lu’Olo ho Alkatiri

Fretilin: La iha Ema ida Bele Troka Lu’Olo ho Alkatiri

Carlos da Silva L.F.R. Saky

Kongresu Fretilin besik mai ona. Politiku na’in sira husi partido nee hahu marka terreno. Sira nebee ohin loron iha partido nia oin (liderança) buka haloesforsu oioin hodi hak’oak metin kadeira nebee durante nee sira tuur ba. No sira nebee buka hela kadeira nee mos bok an ona.

Ita nota mos tebes movimentasoens sira nee. Lideransa aktual Fretilin buka hako’ak metin poder nebee iha ona sira liman liu husi soe issue oioin. Sira nebee hakarak sai prezidenti ho Sekjen Fretilin mos bok an makaas hanesan Vitor Costa ho José Luis Guterres nebee manifesta nakloke ona ba publiku katak pronto ona atu assume kargu hirak nee se militante sira fo konfiansa ba sira.

Movimentasoens sira nee reflekte katak militante Fretilin sira barak mos lakon ona konfiansa ba Lu’Olo ho Alkatiri, maibe ulun rua nee fiar an tebes katak la iha ema ida bele desafia sira rua.

Iha fulan Fevereiro, Adjunto Sekretariu Jeral, Jose Reis hasai deklarasaun ida katak la iha ema Fretilin ida bele troka Lu’Olo ho Mari Alkatiri.

Redikulu (makili) tebes ita rona afirmasaun nee. Uluk, Harmoko, menteri Penerangan (Informação) Indonesia nian mos kose Soeharto makaas hodi dehan beibeik la iha ema ida bele troka Soeharto. Maibe movimento sira demokratiku Indonesia tebe monu tiha Soeharto, ema rihun ba rihun forma nadodon pronto ukun Indonésia, no ukun diak liu Soeharto dok. Husi nebaa kedas “maukosedor” Harmoko mos lakon husi orbita desde Soeharto monu.

Ita la hatene, afirmasaun Reis nian nee objektiva eh lae. Ita hotu hatene Reis la’os Harmoko maibe ninia estilo politika mak parese imita Harmoko nian, katak la iha ema ida bele troka Lu’Olo ho Alkatiri.

Afirmasaun Reis nia la reflekte “humilde” maibe reflekte liu “insulto” ida ba militante sira FRETILIN nian, tanba hakarak dehan, ema hotu iha FRETILIN la iha kapasidade tantanan, só Mari Alkatiri ho Lu’Olo de’it mak iha kapasidade. Karik iha humildade naton, tuir lolos dehan “hau seidauk bele troka ulun boot rua nee ida, tanba hau nia kapasidade seidauk to’o, maibe kamarada sira seluk bele”.

Eksperiensia barak hatudu, dala ruma ema ida sukat ema seluk nia kapasidade la’os haree husi liur, alias husi ema ida-idak nian, maibe lori nia kapasidade rasik hodi sukat ema seluk nian. Tan nee, kuandu nia hanoin katak nia la iha kapasidade mak ema seluk mos la iha kapasidade. Seluk tan fali, dala ruma halo politika “subserviência” nian hodi patraun labele hasai ita husi fatin nebee iha ona ita nia liman, tanba ita hanoin fatin nebee ita hetan nee la’os tanba “merito” maibe tanba favor ema seluk nian, tanba nee buat nebee ita halo mak adora ema nebee fo fatin nee ba ita.

Sekretariu-Jeral (Sekjen) Fretilin, Alkatiri, sente hetan ameasa makaas no afirmasaun Reis nian ladun
efektivu no efikaz hodi trava militante sira nebee hakarak halo mudansa iha lideransa partido nian, ne’eduni, nia la hanoin dala rua hodi halo intervensaun rasik hodi fo sai katak iha emprezariu balu hahu sosa militante Fretilin sira hodi labele hili sira rua Lu’Olo ba Sekjen ho Prezidenti partido nian.

Karik hahalok sosa militante nee iha duni, nee hanesan buat ida grave tebes, tanba kontra prinsipiu demokrasia nian nebee fo liberdade ba ema ida-idak hili tuir nia konsiensia rasik.

Pratika sosa votos nee preokupante tebes. Atu sai de’it Presidente eh Sekretariu Jeral iha Fretilin de’it mos sira ho sira la buka halai taru demokratikamente eh tuir prinsipiu “fair play” nian, maibe tenki liu husi sosa votos ho osan eh halo manipulasaun ba ema nia konsiensia. Karik ida nee los, mak iha eleisaun lejislativa mai, bele de’it, Fretilin hamutuk komu osan metin iha liman laran hodi rame-rame sosa votos hodi halakon partido sira seluk tanba sira iha ona eksperiensia ida sosa votos nee. Pratika sira hanesan nee la edukativu no la demokratiku.

Ita la hatene emprezariu sira sosa duni ema eh lae, tanba Sekjen Alkatiri la aprezenta provas konkretas ruma eh ida nee hanesan forma politika ida hodi dezakredita de’it sira nebee hakarak troka sira rua Lu’Olo? Pratika sira sosa votos nee baibain hala’o husi sira nebee iha poder. Sira mak akumula hotu poder politik ho ekonomiku no uza fasilidade Estado eh sasan publiku nian hodi fo benefisiu ba sira nian an rasik. Sira mos uza poder nebee sira iha hodi halo manipulasaun ho “chantagem” oioin hodi bele kaer metin poder nebee iha ona sira nia liman. Aparelho Estado ho partido nian agora iha hotu Lu’Olo ho Alkatiri nia liman, tanba nee, se mak iha pozisaun diak liu atu sosa ema, la’os empreszriu sira eh sira nebee hakarak lideransa foun, maibe sira nebee hakarak “status quo”.

Soe issue hodi desakredita ninia kamarada sira nebee brani hadau malu lideransa Fretilin nian la hetan fuan ruma, mak ikus mai Sekjen Alkatiri la subar ninia arrogansia hodi halo reaksaun ba possivel kandidatura Jose Luis Guterres nian ba Sekjen FRETILIN iha Kongresu fulan oin mai katak: “Keta halo hau hamanasa. Hau dala ruma la gosta hamnasa, imi hothotu hatene. Agora imi atu hamanasa fali nee halo nusa…Bele duni ema ida atu troka hau pronto bele, hau bele pinta hau nia fuuk sai metan fali” (STL, 03/04).

Afirmasaun iha leten nee la’os de’it siniku maibe subestima (meremehkan) Jose Luis Guterres ninia kapasidade atu sai Sekjen no hatudu katak nia mak ema forti no matenek liu iha rai ida nee.

Alkatiri brani ko’alia nunee depois de hetan malu ho presidente Fretilin Lu’Olo iha PN, tanba nia iha ona garantia husi antigo guerrilheiro ida nee hanesan Lu’Olo rasik afirma: [Jose Luis Guterres] “La fo ameasa nada ba hau nia Sekretariu Jeral Kamarada Mari Alkatiri tanba, hau sei apoia nafatin nia to’o rohan (STL, 03/04).

Buka hamosu issue oioin hodi trava militante Fretilin sira nebee pronto atu halai taru ba fatin Prezidenti ho Sekjen Fretilin nian la hetan, mak ikus nee buka halo fali propaganda seluk ho mos ton intimidatoria nian katak, so sira rua (Lu’Olo ho Alkatiri) de’it mak bele hametin no hamakaas Fretilin, maibe sira seluk so buka sobu no estraga de’it Fretilin.

Lu’Olo ho Mari Alkatiri bele “diverte” an (menghibur diri) hodi dehan Jose Luis Guterres la’os “ameaça” ida ba sira, maibe sira konsiente tebes katak figura José Luis Guterres nian hanesan ameasa boot ida ba sira nia pozisaun. Ameasa boot tanba Jose Luis Guterres la’os de’it fundador ASDT/Fretilin, maibe ema ida iha kapasidade, pragmatiku, demokratiku, moderado, humilde no sempre nakloke ba dialogo ho entidade ho forsa politika hothotu no oioin hodi hametin unidade ho estabilidade. Ohin loron, maioria husi Timoroan sira presiza ema sira nebee iha perfil hanesan temi iha leten nee, tanba desenvolvimento atu la’o presiza iha unidade, estabilidade ho partisipasaun Timoroan oan tomak nian. Perfil eh karakterisika ida hanesan Jose Luis Guterres nian nee ita la hetan iha Lu’Olo ho Alkatiri. Lu’Olo ho Alkatiri so simu dialogo so sira sente hetan habit metin, maibe iha situasaun normal sira la kuiñese sa-ida mak dialogo. Haree de’it, Padre Apolinário Guterres, Vigario Jeral Diocese Dili nian, iha tinan liu ba, iha manifestasaun nebee Igreja organiza, loron ida tomak hein iha PN atu halo dialogo ho Lu’Olo nebee hanesan prezidenti PN, maibe ulun boot nee rasik lakohi dialogo. To’o ohin loron mos Lu’Olo ho Alkatiri nunka hakarak halo dialogo ho partido opozisaun ho sosiedade sivil hodi diskuti kestoens sira estratejiku eh problema sira nebee afekta ba interese nasional nian. Buat hothotu sira rua hakarak disidi mesak no to’o halo PN sai hanesan tiha ministeriu Governu nian ida no prezidenti PN mak sai tiha hanesan porta-voz Governo nian iha PN.

Agora besik Kongresu Fretilin nian ona no besik mos atu tama iha eleisaun lejislativa, Alkatiri ho Lu’Olo nebee sente lakon simpatia tomak husi Igreija Timor, hahu tuda sai hanoin atu halo dialogo ho Igreja hanesan forma politika ida hodi hamamar Igreija nia laran hodi labele kontra sira nia kontinuidade iha FRETILIN nia oin eh labele kontra sira iha eleisaun lejislativa tinan oin mai.

Dehan padre sira labele halo politika iha batina laran, maibe kuandu besik eleisaun ona, sira hotu buka tabele ba batina hodi halo politika. Sira nia tese nebee dehan padre sira labele halo politika iha batina laran Igreja silu ida-idak, entaun la iha dalan seluk ba sira, agora sira tenki ba buka dialogo ho Igreja hodi uza kurtina tulun Igreja iha area edukasaun nian. Se Padre sira labele halo politika, oinsa mak ba diskuti fali politika sosial ho edukasaun nian ho Igreija?

Dialogo hanesan dalan nebee diak liu hodi hakat liu hanoin ho hahalok hirak nebee la hanesan entre parte rua. Neduni, la iha sala se Governo Alkatiri nian eh Fretilin bele halo dialogo ho Igreja hodi hakat liu diferensa balu nebee iha entre sira. Maibe dialogo nebee PM Alkatiri ho Lu’Olo halo nee la’os naran dialogo de’it, maibe iha intesaun seluk. Hakarak promove dialogo ida nee hodi trava Igreja atu labele kritika sira nia politika. Karik Igreja mak kritika beibeik sira nia politika nebee la los eh la diak mak sei iha mos impaktu ba Kongresu Fretilin nian iha fulan oin mai ho eleisaun lejislativa tinan oin. Bele halo oin-sa mos maioria husi militante Fretilin ema Katolika, tanba nee ulun boot rua nee buka hakbesik an ba Igreja liu husi dialogo hodi militante sira bele hili sira nafatin iha Fretilin nia oin no povo bele hili sira nafatin iha eleisaun lejislativa tinan oin mai. Sidadaun nebee de’it, inklui Lu’Olo ho Alkatiri, iha direitu tomak atu povu hili sira ba fatin nebee sira hakarak, naran prosesu atu to’o ba iha fatin nee mak tenki transparente no demokratiku, labele liu husi sosa votos, halo intimidasaun, manipulasaun ho“chantagem” oioin.

Nota: Artigu ne'e publika iha STL ho ETSA, 19/04/2006

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL