UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




Lian Ofisial Tetum

Lian Ofisial Tetum

Ba mane maluk inan feton iha nebe de'it,

Ho laran ksolok, hau tuir maluk sira nian debate kona ba lingua ofisial. Ne'e sinal ida pozitivu tebes, tanba Timor oan sira hahu ona halo treinu hodi haburas espirito demokratiku nian.

Iha tinan rua liu ba ne'e, hau hakerek iha internet, iha nebe defende atu iha periodu tranzisaun, ita bele uza daudaun portugues ho bahasa Indonesia hanesan lian ofisial ou lian hodi serbisu nian. Liu tihatinan 7 ou tinan 15, bainhira Tetun dezenvolve diak ona, ita bele kaer hodi halo ba lingua ofisial Timor nian. Maibe tuir demokrasia nian, ita hein atu lingua sira ne'e, bainhira dezenvolve diak hotu ona, no ita sosialiaza ou halo eksplikasaun diak ona ba emar Timor tomak maka ita sei halo referendum ida hodi povo maka hili rasik. Ita tenki halo eksplikasaun diadiak ba povo, hodi sira hili nebe atu halo ba lian ofisial, labele sadere iha emosaun, maibe tenki sadere ba buat nebe rasional no bele lori diak ba ita nian rain no lori oin.

Ohin loron, Tetun seidauk desenvolve diak, tuir hau nia hanoin, ita bele uza lai portugues ho bahasa Indonesia hodi serbisu no hodi tulun Timor oan sira nebe eskola iha UNTIM no iha Indonesia hodi halo hotu nian kursu. Nune'e mos bele tulun Timor oan sira nebe iha eksperiensia makaas hanesan funsionariu publiku Indonesia nian hodi serbidu daudaun. Se uza los de'it portugues mos sei susar tebes, tanba tuir dados balu nebe fo sai liu husi media ida ne'e katak, ema nebe hatene portugues 5% to 7% de'it. Se dados ida ne'e los, entaun susar tebes duni atu uza mesak portugues. Ema sira nebe ohin loron ko'alia portugues, ou funsionarios antigos portugues nian mos, barak maka ohin loron tinan tama ba reforma (pensiun) nian ona, neduni la sei konta barak ho sira. Se ita obriga ema sira ne'e maka mai serbisu, maka ita bele hateten katak la sei iha efikasia no produtividade, tanba sira nian tinan la tulun ona sira atu serbisu makaas. ohin loron. iha situasaun ida hanesan ita nian nebe buat hothotu hahu husi okos, presiza nebe ran foun, iha forsa no iha espirito no dedikasaun makaas ba serbisu. Ho nune'e de'it maka bele halo hamrik lalais fila fali Timor husi rahun (destruicao) nia laran.

Portugues, ita bele hateten katak, lia ida nebe dezenvolvido ona, maibe ita mos hatene katak lia ne'e sei foun tebes ba Timor oan barak. Se hahu husi okos. Foin maka atu loke kursu ba mestri Timor oan sira i bainhira maka atu fo ba aluno sira ita seidauk hatene.

Atu labele sakrifika (mengorbankan) estudantes sira nebe eskola ho lia Indonesia nian, tuir hau nian hanoin bele kontinua nafatin ho bahasa. Ita labele hola desizaun emosional, katak bahasa ne'e kolonialista nian lian neduni ita labele uza. Se ita sadere ba hanoin ida ne'e, maka portugues mos ita labele uza ona, tanba rai rua ne'e, ninian istoria uluk nian hanesan de'it. Sira rua hotu, uluk mesak kolonialista hotu. Agora la kolonialista ona tanba, sira rua ida-idak fila tiha ba nian uman ona.

Hau mos hanesan Timor oan sira seluk nebe defende Tetun atu halo ba lingua ofisial, maibe ohin loron seidauk bele halo ba lingua ofisial tanba sei iha buat barak falta. Buat sira falta ne'e ita tenki buka hakompleta ou hariku liu tan.

Tuir demokrasia nian, dalan diak liu no labele lori lakon ba grupu ida, maka diak liu tenki halo referendum ida hodi povo rasik maka hili.

Buat sira nebe estrategiku ou kompete ba interesses nasionais nian diak liu tenki konsulta ba povo liu husi ema ida voto ida. Nune'e hodi bele labele husik fatin ba halo manipulasoens. Desizaun politik ou tekniku nian, ulun sira ho ema tekniku sira bele hola mesak.

Problema sira nebe atu fahe Timor oan sira, hanesan daudaun lingua nebe atu fahe ona gerasaun foun ho gerasaun tuan, diak liu submete ba referendo ida, tanba problema ne'e problema ida serios tebes i sai problema nasional ona.

Atu evita problema ne'e sai boot liu tan, maka hau husu ba Timor oan hothotu ou sira nebe hola desizaun, se bele karik, halo konsensu ida ho ema foin sa'e sira katak, bele uza portugues ho bahasa Indonesia ida periodu tinan hitu ou sanulu nia laran, depois maka sei halo referendum hodi povo maka hili rasik. Nune'e hodi hothotu sinti manan i la iha ida maka lakon.

Ita mos tenki hatene katak, sira nebe ohin loron defende Tetun, la'os tanba sira la hatene de'it portugues, tanba argumentos sira nebe defende Tetun hanesan identidade nasional Timor nian mos iha abut no makaas tebes. Neduni, tenki halo kunsiderasaun hotu, nune'e hodi labele mosu funu entre gerasaun sira.

Rahun diak ba hothotu nebe ohin loron halo debates ho espiritos demokratikus tebes.

F.R. Saky

Komentariu ne'e hatun iha timor-oan@yahoogroups.com,  20/02/2000

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL