UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




Loron proklama Ukun-An Ba Rai Timor-Lorosa'e

LORON PROKLAMA UKUN-AN BA RAI TIMOR-LOROS’E

Carlos da Silva L.F.R. Saky

Ohin loron, ulun boot sira Timor-Loro-Sa'e nian, hahu ona ko'alia kona ba atu proklama ukun-an ba rai Timor-Loro-Sa'e. Ita iha direitu atu proklama ona ita nian ukun-an, tanba konsulta popular iha loron 30 fulan liu ba, emar Timor-Loro-sae hili tiha ona nian dalan ba ukun-rasik-an.

Ita nian ulun balu, ko'alia ona atu ita proklama ita nian ukun-an lalais liu diak liu tan, maibe sira la hateten bainhira. Tanba ne'e, hanesan sidadaun ida, liu husi biban ida ne'e, hau apresenta loron (data) balu nebe ita bele hanoin lisuk hodi hili ba loron nebe hodi ita proklama ita nian ukun-an.

Ohin loron, iha ita Timor oan nian let, balu hakarak kaer metin RDTL i seluk hakarak halo proklamasaun foun, tanba hare proklamasaun nebe ASDT/FRETILIN halo iha loron 28 fulan Dezembro tinan 1975 hanesan unilateral. Iha rai balu maka rekuinese proklamasaun ne'e, maibe ONU ho Portugal nebe hanesan potensia administrante la rekuinse RDTL ne'e.

Hanesan sidadaun ida, nebe ko'alia lori hau nian naran rasik, hau hanoin atu kaer metin nafatin ukun-an nebe proklama tiha ona iha tinan 25 liu ba ne'e. Tuir hau nian hanoin, se forsa politik hothotu simu, entaun, ita halo restaurasaun de'it, lalika proklama foun tan. Iha kumunidade internasionalnian matan ou Nasoens Unidas la rekuinese republik nebe maka ASDT/FRETILIN hamutuk ho povo proklama iha loron ruanulu resisn lima liu ba ne'e, maibe republik ne'e mos iha nian historia. Iha nian historia tanba, ema bara tebes mate halo funu hasoru Indonesia la'os de'it defende ita nian direitu, maibe republik ne'e mos fo espirito makas ba Timor oan sira hodi funu tanba ema rai seluk mai inhadau ita nian rain nebe hetan tiha ona ukun-an. ONU la rekuinese republik ne'e, maibe iha rai balu rekuinese. Ohin loron, kuaze iha rai hothotu, nebe ohin loron hamrik halo manifestasaun hasoru Indonesia, hothotu lori republik ida ne'e nian bandeira, tanba ida ne'e hanesan reuinesimento ida hotu.

Ita hare fila fali Indonesia nian historia oituan nune hodi bele hare katak ita bele kaer metin nafatin republik nebe proklama tiha ona iha loron 28 fulan Novembro tinan 1975. Soekarno ho Hata, proklama ukun-an ba republik Indonesia iha loron 17 fulan Agusto tinan 1945. Rai tolu de'it maka rekuinese sira nian republik ne'e, maibe ita nian republik nebe proklama iha loron 28 fulan Novembro tinan 1975, (besik) kuase rai 10 maka rekuinese. Komunidade Internacional la rekuinse proklamasaun nebe Soekarno ho Hata halo iha tinan 1945 ne'e. Husi tinan 1945 to'o tinan 1949 iha funu makas tebes iha Indonésia hasoru holandeses sira. Funu ne'e ramata banhira sira hahu buat nebe bolu «Kofenresi Meja Bindar» ou Konferensi Meja Redonda iha nebe Estados Unidados, Australia ho Belgia tun tau liman. Husi ne'e maka funu foin ramata. Holanda ho Komunidade Internasional rasik la rekuinese ukun-an nebe Soekarno ho Hata proklama iha 1945 ne'e, maibe Holanda ho Komunidade Internasional rekuinese katak Indonesia foin hetan ukun-an lolos iha tinan 1949. Hanesan mos ita nian, Portugal, Indonésia, Nasoens Unidas ho Komunidade Internasional la rekuinese ukun-an nebe Francisco Xavier ho Nicolau Lobato proklama iha tinan 1945. Maski ONU ho Komunidade Internasional rekuinese proklamasaun ukun-an nebe Soekarno ho Hatta halo iha tinan 1945, maibe Indonesia to'o ohin loron sei kaer metin i hakerek iha sira nian historia ho sira nian konstituisaun katak sira nian ukun-an mai husi proklamsaun 1945. To'o ohin loron, iha tinan-tinan, iha loron 17 fulan Agusto sira sempre haksok (comemora) loron ida ne'e hanesan loron nasional, loron ukun-an ba rai Indonesia nian.

Se ita hare buat hirak ne'e hotu, depois de intervensaun INTERFET nian i ikus mai kapasete azul tama tan mai Timor, atu hanesan mos uluk Estados Unidos, Australia ho Belgia nebe tama ba iha Indonesia hodi buka dame ba rai ne'e. Sira hetan tiha dame, sira la proklama fali ukun-an foun, maski

Holanda potencia kolonizador ho Komunidade Internasional la rekuinese sira nian ukun-an nebe sira halo tiha ona iha tinan 1945. Ita nian mos hansean, ohin loron iha intervensaun husi forsa multinacional nian i ikus mai sei kapasetes azuis mai tan hodi tau dame iha ita nian rain. Se ita hare tuir Indonesia nian, ita la presiza halo proklamasaun foun, maibe restaura de'it proklamsaun nebe ita halo tiha ona.

Iha konsulta popular nebe foin liu ba, emar Timor barak tebes (78,6%) maka hili ukun-an. Tuir hau nian hanoin bele mos interpreta katak ida ne'e hanesan reafirmasaun ida ba proklamasaun nebe halo iha loron 28 fulan Novembro tinan 1975. Neduni la presiza atu halo proklamasaun foun tan maibe buka halo restaurasaun de'it. Kona ba forma Estado nian nebe bolu RDTL, ita bele diskute e bele hasai tiha lia-fuan «Democratico» nebe hanesan ulun sira CNRT nian hasai tiha ona iha Jakarta iha fulan hira liu ba ne'e hodi bele hela de'it RTL (Republica de Timor-LoroSae), nune'e hodi labele konotado ho Estado Esquerda nian. Governo bele esquerda, centro ka direita la iha problema, tanba depende ba partido ida nebe maka manan iha eleisaun, maibe Estado labele identifica ho tendensia politik ideologica balu.

Hau fiar katak, maun-alin balu ou forsa politik balu la sei simu hanoin nebe hato'o iha leten ne'e. Maibe se hothotu simu, hau fiar katak ema barak nian laran sei ksolok tebes.

Se ulun boot ou forsa politik sira Timor-Loro-Sa'e nian la to'o konsenso kona ba hanoin nebe hau aprezenta iha leten ne'e, ita bele buka fali dalan seluk. Iha demokrasia, sempre fo fatin ba ita atu buka dalan hothotu nebe diak liu ba ita nian rain liu husi konsenso politik. Nune'e, ikus mai hau aprezenta loron historiku balu hodi ita hili hodi proklama ita nian ukun-an, bainhira Timor oan hothotu simu.

Dalan ka alternativas seluk maka tuir mai ne'e:

Loron 28 fulan Novembro tinan 1999

Tansa maka hili loron ida ne'e? Maski ita proklama ukun-an foun ho republika foun, maibe monu hanesan ho republik nebe proklama uluk ona, nune'e hodi it bele hanoin nafatin ita nian asswa'in sira nebe mate ba libertasaun nebe funu iha tinan ruanulu resin lima ne'e nian laran iha RDTL nian okos. Ita bele la hakerek ona iha ita nian historia ho ita nian konstituisaun katak ita proklama ita nian ukun-an iha 1975, maibe hili loron 28 fulan Novembro hanesan hodi hanoin i hamta'uk ida ba ita nian maun-alin sira nebe mate ona iha tinan 25 ne'e nian laran. Ita bele hakerek iha ita nian konstituisaun ho ita nian historia katak ita nian loron nasional ukun-an nian maka loron 28 fulan Novembro tinan 1999, maibe ita sempre hanoin nafatin mos sira nebe mate ona hodi defende ita hotu nian direitu ho interesses iha periodo ida nebe nian laran.

Loron 7 fulan Dezembro tinan 1999.

Loron hitu fulan dezembro, loron ida historiku tebes ba povo Timor-Loro-Sa'e, tanba iha loron ida ne'e, kalohan nakukun taka ita nian rain. Iha loron ida ne'e, funumaluk kolonislista indonesia, ho kro'at tama iha ita nian rain, oho ita nian emar rihun ba rihun, sobu ita nian identidade kultural tomak e la hamta'uk ita nian direitos fundamentais hanesan povo ida ho nasaun ida.

Maka ita proklama duni ita nian ukun-an iha loron 7 fulan Dezembro tinan 1999, hodi hatudu katak, iha loron ida ne'e funumaluk Indonesia lori nakun mai ita nian rain, liu tiha tinan ruanulu resin lima, iha loron neduni ita hetan fila fali naroman, hetan fila fali ita nian direito tomak nebe funumaluk hadau. 

Loron 7 fulan dezembro, hanesan loron lulik ida. Lulik tanba funumaluk oho Timor oan sira la fihir nian kulit, nian tinan ho nian tendesia polítikideologika, tanba de'it Timor oan sira hakarak moris hakmatek iha ukun-an nian laran. Nune'e maka ita proklama ita nian ukun-an iha loron ida ne'e, halo ita la sei haluha sira tomak nebe fo an ba mate hodi defende ita nian rain ho ita nian direito tomak.

Loron 1 fulan Janeiro tinan 2000.

Loron ida ne'e importante tebes, tanba ita tama iha tinan foun nune mos tama ba tinan 2000 nebe sei lori buat foun oioin mai ita. Loron nebe mundu rai klaran tomak halo festa hodi tama ba iha milenio foun. Ita komemora ita nian ukun-an ho komemora milenio foun hotu dala ida. Loron ida ne'e la'os historiku ba ita de'it maibe historiku ba mundu tomak. Historiku tebes ba ita, tanba ita bele proklama ita nian ukun-an monu los iha loron nebe sekulu ramata hodi tama fali ba sekulu foun.

Nota: Publika iha timor-oan@yahoogroups.com, 22/09/1999

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL