UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




Papel Juventude Nian iha Promosaun ba Demokrasia

PAPEL JUVENTUDE NIAN IHA PROMOSAUN BA DEMOKRASIA

Carlos da Silva Lopes F.R. Saky

I. Introdusaun

“Libertação da Pátria” la’os sinonimu ho demokrasia, maibe signifika de’it duni sai kolonialista husi rai nebe nia ukun. Rai barak konsegue duni sai kolonialista husi sira rain, maibe sira la tama kedas ba demokrasia. Tanba politik na’in sira, iha nia maioria, seidauk toman ho kultura demokrasia. Rai ida foin sai husi funu, demokrasia sempre sai hanesan tema ida preokupante tebes. Rai ida bainhira hateten demokratiku, la’os sukat de’it ho grau partisipasaun sidadauns iha referendum ida ou iha eleisoens parlamentares ou prezidensiais, maibe fundamental liu mak sistemas ho instituisoens demokratikas no komportamentus politik na’in sira nian tenki tuir duni prinsipius demokrasia nian. Nune’e mos tenki hamosu kondisoens hodi sidadauns hothotu tuir partisipa aktiva iha vida politik, ekonomik, sosial no kultural. Tanba preokupa tebes ho demokrasia, hakerek ne’e buka ko’alia kona ba “Papel Juventude nia iha Promosaun ba Demokrasia” iha Timor Loro sa’e. Sei aprezenta mos konseitus teorikus balu, tuir mai identifika elementus nebe hanesan obstakulus ba demokrasia no ikus liu tenta aprezenta hanoin balu nebe bele tulun promosaun ba demokrasia iha Timor Lorosa’e.

II. Konseitus Teorikus Balu

Papel

Papel mak komportamentu, konduta ou funsaun nebe ema ida hala’o iha grupu ida nia laran. Ralph Linton define papel nudar konjuntu husi modelus kulturais nebe asosiadu ho estatutu ida. Engloba, husi konsekuensia, hahalok (atitude), valores ho komportamentus nebe sosiedade fo ba ema ida no ba ema hotu nebe hetan estatutu ida ne’e . Tuir sosiologus kontemporaneos, “papel social” tuir efektiva nian, forma husi normas nebe submete ona ba asaun sujeitus nebe okupa pozisaun ida ou funsaun partikular ida iha grupu ou kolektiva ida .

Juventude

Tuir “Dicionário de Sociologia”, Juventude mak periodu iha moris (vida) nebe hahu husi kosok (infância) to’o boot (adultos) . Termo juventude traduz hanesan “hiato social” ida nebe la’o entre “infância” ho “maturidade” umana, entre “total dependência social” ho “emancipação” nebe hetan husi estatutu sosial hanesan ema boot .

Demokrasia

Demokrasia mai husi lia grego nebe signifika “povu” no “poder” ou ho lia-fuan seluk, governu husi povu, iha povu, ba povu. Demokrasia buka realiza “Unidade iha Diversidade”, la’os buka defende Unidade la’o ho “diversidade” (massificação) ou defende “diversidade” la ho “Unidade” (individualismo egoísta). Moris iha demokrasia ida lolos, bainhira buka komprende ema seluk nia haree; respeita ema seluk nia opiniaun, maski ita la simu; buka kaer metin dialogu nakloke, sempre buka lia los nebe riku; hodi bele persebe nesesidade opozisaun nia hodi halo nia sai “leal”, serbisu hamutuk (colaborante) no integrada iha regras jogu demokratik nian. Demokrasia sadere ba dupla figura husi ideal nebe lori igualdade, liberdade, partisipasaun sidadauns iha vida publika, harii (construção) politik kompleksa ida nebe buka konkretiza ideal ne’e iha instituisoens. Iha sociedade kontemporanea, realizasaun ideal demokratiku hala’o, liliu, liu husi organizasaun iha vida politik nebe hakat husi konjuntu prinsipius reguladores. Primeiru kona ba hili ulun (dirigentes) sira: mak prinsipiu eleisoens liu husi sufraziu universal. Segundo kona ba fahe knaar serbisu (atribuições) governantes nian ho regras haketak (separação) no kontrolu ba poderes. Terseiru, kualifika “Estado de Direito”, fo garantias ho liberdades ba individus ho grupos . Estadu ida bolu demokratiku, tuir Francis Fukuyama, bainhira fo ba povo direitu hili sira nian Governo rasik liu husi “escrutínios secretos” no periodikus, eleisoens pluripartidarias, ho baze iha sufraziu universal no indiscriminadu .

Sidadania

Sidadania hanesan estatutu ida nebe koresponde ba konjuntu direitus nebe define tuir juridika, no dala ida hotu hanesan identidade nebe halo hakmatek sentimentu nebe na’in (pertença) ba kolektividade politik.Haree husi Estadu-Nasaun, nia presiza haketak (separação) ida, mais ao menus radikal, entre espasu privadu, fatin ba identifikasoens familiares, reliziozas, profisionais, sst., no espasu publik ida iha nebe eksprime, liliu, na’in (pertença) ba komunidade nasional, iha sosiedade nebe hakat liu mudansas barbarak. Individu na’in (pertence) ba pluralidade grupus sosiais (familiares, étnicos, religiosos, profissionais, sst.) ida nebe forma ninia identidade sosial. Grupus sira ne’e mai ho normas oioin, dala ruma la han ba malu (contraditórias), iha nebe bele tama iha konflitu. Sidadania mosu hanesan forma solidariedade ida nebe presiza hodi regula konflitus sira ne’e. Nune’e mos iha rai hothotu, sidadania so bele harii ho hakaas halo unifikasaun identifikadora husi Estadu-nasaun. Revolusionarius tinan 1789, ko’alia kona mos ba buat nebe bolu “cidadania estatuária”. Sira nia formulasaun “cidadania estatuária” sadere ba iha “liberdade” ho “igualdades” iha knaar (direitos): knaar sivis (leberdade iha ekspresaun, iha opiniaun, iha asosiasaun, sst) ho knaar politik (partisipasaun iha halo leis). Sidadania tuir definisaun antiguidade grega ho romana mak: sira nebe partisipa iha negosius iha sidade, iha buat sira publik (Res publika) nebe la seluk ida mak sira nebe ukun (governante) ho sira nebe simu ukun (governado).

Sidadania moderna buat seluk ida: nia reprezenta “revolusaun iha igualdade” (Resanvallon, 1992). Sidadaun mak “homem universal” nebe iha “knaar nanis” (direitos naturais), “lulik” (sagrados) no “labele muda liman” (inalienáveis).

Tuir sosiologu britaniku, Thamas Marshall fahe sidadania ba etapas tolu no formas tolu:

- sidadania sivil, nebe mosu iha sekulu XIII: fo direitus ba individus nebe da’it ho liberdade individual no direitu ba justisa;
- sidadania politik, nebe hetan fatin iha sekulu XIX: nia implika direitu iha votu no partisipasaun iha hala’o poder politik;
- sidadania sosial, nebe haburas iha sekulu XX: nia eksprimi tekstualmente nivel vida garantido no seguransa sosial.

Iha estado demokratiku modernu, abut sidadania nian mak kapasidade atu partisipa iha hala’o poder politik liu husi prosesu eleitoral. No tuir generalizasaun sidadania moderna liu husi estrutura sosial signifika ema hothotu, nudar sidadaun, hothotu hanesan iha lei nia oin, nune’e, la iha ema ida ou grupu ida tuir legal nian iha fatin aas liu (previlegiada)

Partisipasaun

Partisipasaun katak hola parte iha buat ida, manan buat ruma husi aktu ne’e, hakarak hola parte, katak, serbisu hamutuk (cooperar). Iha “formas” ho “graus” partisipasaun oioin: serbisu hamutuk (cooperação), kolaborasaun, solidariedade, adaptasaun, ajustamentu, aseitasaun, submisaun, treinu. Partisipasaun sosial iha ne’e bele signifika partisipasaun iha vida ekonomik, iha vida kultural, iha responsabilidades sivikas, politikas ho sst.

III. Obstakulos balu ba Implementasaun Demokrasia.

Iha tinan 450 nia laran, Timor iha Portugal nia okos, Lisboa la preokupa hanorin demokrasia ba Timor oan sira. La tau matan ba demokrasia mak fo fuan ona ba “guerra civil” entre FRETILIN ho UDT nebe mosu iha tinan 1975. Iha “guerra civil”, maski Indonesia tuir halimar iha kotuk hodi hamosu instabilidade, nune’e bele fasilita sira nian sukun tama (invasão), maibe imaturidade politik ulun sira Timor nian, iha tempo neba, mos tuir kontribui tebes ba instabilidade iha rai ne’e. Tuir Saldanha hateten, kultura politik nebe ema Timor seidauk kuinese diak, inklui mos ulun sira partidu politik nian, iha kampaña mosu dun malu tun sa’e no buka hamonu malu. Se bele buka halo monu tiha hodi hadau simpatia husi povo” . Iha tempu neba, ulun sira partidu politik nian ladun fo fatin ba dialogu no la buka respeita hanoin sira oin seluk ho sira. Ema nebe hanoin la hanesan ho sira, kunsidera hanesan funumaluk no tenki halo lakon. Violensia ho propagandas negativas hodi hatun ou hasoru malu mak hetan fatin aas liu iha kampañas nia laran. Rasizmu intelektual mak domina liu iha tempu neba. Buat sira ne’e hotu mosu tanba imaturidade politik no la iha kuinesimentu naton kona kultura demokrasia. 

Iha Indonesia nia ukun okos, Jakarta forma Timor oan barak. Maibe hanesan hothotu hatene, eskolas koloniais no ditadores sira nian nunka hanorin valores demokratikus ba ema rai na’in, nunka hanorin ema sai kritiku no buka respeita hanoin nebe la hanesan, tanba la iha fatin ba opozisaun. Ema nebe
ko’alia oin seluk ho autoridades, nia fatin iha kadeia ou mate. Tanba buat hirak ne’e hotu halo demokrasia la buras iha Timor. 

Portugal ho Indonesia la hanorin demokrasia ba Timor oan sira, la’os tanba sira lakohi, maibe iha sira nia rain rasik la iha demokrasia. Rai rua ne’e rasik ditadores sira mak ukun. Sira haree demokrasia hanesan funumaluk boot. Husi parte rezistensia nian, durante tinan ruanulu resin nia laran, demokrasia la hala’o lolos iha pratika ou iha moris lorloron nian. Buat hothotu planeia no orienta husi leten ba kraik. Sistema komandu mak funsiona, la’os demokrasia. Desizoens nebe ohin loron CNRT hola, barak sei reflekte lisan sira uluk. Ita bele kumprende desizoens nebe hola iha tinan ida ba kotuk nian, tanba iha funu laran, programas ho estrategias nebe hamosu, la’os fila oin ba haburas demokrasia iha Timor, maibe fila oin liu ba halo funu hasoru Indonesia iha frente hothotu.

Ohin loron, Timor oan sira sei hasoru susar oioin. Forsa politik sira seidauk konsolida an didiak ou preparadu atu funu tuir dalan demokrasia nian. Situasaun ida ne’e komplika liu tan ho maioria husi ulun politik sira seidauk toman nafatin ho kultura demokrasia. Tanba ne’e, desizoens politikas ou estrategikas, sei ema ida rua de’it mak halo, ladun rona aspirasaun husi povu. Sei ta’uk povu la halis ba desizoens nebe ulun sira hola. Buat sira ne’e hotu, ohin loron, hamosu “insatisfação política” ho “social” makaas tebes, iha nebe, balu transforma ona ba iha formas violensia oioin.

Rekunsiliasaun nebe ohin loron CNRT defende seidauk la’o diak, tanba membru balu husi CNRT rasik ladun haree ho matan diak, nune’e mos sidadauns balu. Ida ne’e mosu, tanba kanek nebe lori tinan ruanulu resin hat seidauk kura. Situasaun ida ne’e sai kompleksu liu tan ho ohin loron mosu “heroi” barak tebes nebe buka reklama nia direitu nudar kombatente nebe dala barak la respeita prinsipius ho jogus demokratikas. Balu sei haree ho matan ikun ba ema sira eks-autonomistas ou ema sira nebe durante ne’e la tuir funu, tanba ta’uk la hetan fatin diak ou lakon iha hadau malu iha moris.

Istoria barak hatudu, rai barak hetan nia ukun an liu husi funu naruk, rai ne’e la tama kedas ba iha demokrasia, tanba ulun politik sira seidauk toman ho kultura ne’e. Barak monu iha ditadura no liu tiha tinan ruanulu resin ba leten foin tama iha demokrasia. Se Timor Lorosa’e, la to’o lalais iha estabilidade politik ho ekonomik, sei susar oituan atu ses husi situasaun ida ne’e.

Numur la hatene sani no hakerek (analfabeto) iha Timor sei aas tebes. 50% husi populasaun sei “analfabeto” . Situasaun ida ne’e ladun lori vantazem ba iha demokrasia. Susar tebes ba sira atu ezizi sira nia direitu tanba sira seidauk konsiente didiak ba buat nebe hanesan sira nia direitu. Iha sorin seluk, barak monu iha violensia ou la respeita prinsipius ho valores demokrasia ou la fo previleziu ba dialogu, tanba numur analfabetu nebe sei aas influensia tebes sira nia hanoin ho hahalok. Kuinesimentu kona ba demokrasia sei nakukun hela, tanba ne’e, balu interpreta liberdade ho demokrasia hanesan anarkia. Papel eskola nian iha ne’e determiante tebes. Bainhira ema iha formasaun ou instrusaun permite sira haree politik ho naroman no hakaas an sai husi kiak no injustisas oioin nia laran. Edukasaun nasional bele tulun omozeneizasaun sosial no kultural sidadauns sira nian tulun tebes demokrasia.

Jerasaun Timor nian ida moris iha okupasaun Indonesia nia okos. Maioria husi jerasaun ida ne’e mos ladun iha kuinesimentu diak kona ba demokraisa, tanba moris no boot iha rezime ditatorial Suharto nia okos. Komplika liu tan ho maioria husi familias Timor nian sei iha espiritu “paternalistas”, “autoritarias”, “senioritas” ho “veteranismos” sei domina liu. Sistema sosial no politik Timor nian nebe autokratika hanesan obstakulo seluk ba demokrasia. Liurai (autokrasia) sira Timor nian hala’o sira nian “poder supremo” iha ukun nia povu, tuir Freycinet nia haree, kaer metin “une autorité absolue et presque despotique” (autoridade absoluta ida no kuaze despotika) ou iha nia “subuditos” sira nia matan, poder “divin et indélébile” (maromak no labele halakon) . Sei iha tendensia makaas husi katuas sira ou ulun politik sira lakohi rona sira foin sa’e no sira foin sa’e seidauk brani halo kritika ba katuas sira.

Nivel moris ema Timor nian sei tama iha kategoria rai sira kiak . Rai nebe ema kiak sei barak, demokrasia la sei la’o diak. Tanba iha ema kiak nia let, ema balu buka kaer poder metin hodi hariku an mesak no ema kiak sira la iha kondisoens hodi hala’o ninia direitus sivil, politik no sosial. Ema kiak sira la iha asesu ba “bens” no “serviços”, ba seguransa, ba justisa no sidadania. Sira nebe sofre ekskluzaun sosial ne’e, automatikamente labele hala’o sira nia direitu demokratiku, tanba sira la iha liu minima kondisaun. Iha situasaun ida nune’e nia laran, mosu manipulasaun no korrupsaun makas husi autoridades sira iha sorin ida, iha sorin seluk mosu formas violensias oioin husi sira nebe ekskluidus.

IV. Papel Juventude iha Libertasaun da Patria

Libertasaun da Patria hanesan kumpri direitu ho dever demokratiku ida. Iha loron nebe organizasaun RENETIL moris, hasai dokumentu ida iha nebe hateten: “A defesa intrasigente dos direitos inaliáveis do povo de Timor-Leste é um dever sagrado que tem de ser cumprido por todos os filhos do Heróico povo Maubere” .

Iha tinan 24 nia laran halo funu hasoru okupasaun Indonesia iha Timor Lorosa’e, ema foin sa’e sira barak sai vitima, tanba sira nia envolvimentu direktu no aktivu iha prosesu libertasaun. Jovens sira la’os tun de’it iha luron halo manifestasaun no internasionaliza kestaun Timor Lorosa’e hanesan forma presaun politik ida ba Jakarta hodi respeita direitu autodeterminasaun ba povu rai ne’e, maibe barak serbisu iha klandestina no balu halo parte frente armada. Sira nebe estuda iha Indonesia, hahu sobu politik nebe kleur ona Indonesia halo hodi blokeiu metin Timor ba rai seluk. Hahu loke redes internasionais hodi denunsia krimes hothotu nebe Indonensia halo hasoru povo Timor Lorosa’e . Iha sorin seluk, asume papel hanesan ailaletek entre frente tolu, liga frentre klandestina, frente armada ho frente diplomatik. Papel importante seluk buka transfere funu husi Timor ba iha Indonesia liu husi estrategia “indonesiação do conflito de Timor-Leste”.

Operasaun militar Indonesia nebe makaas tebes, hahu husi tinan 1979 to’o tinan 1990, halo numeru guerrilleiros sira nian tun ba beibeik, tulun husi populasaun ladun barak ba guerrilha, problema Timor ladun interesadu ba komunidade internasional, aktividades klandestinas ladun makaas, organizasaun klandestina ladun estrutura diak, populasaun ho jovens sira ladun envolve barak iha aktividades klandestinas. Iha situasaun nebe difisil tebes ne’e nia laran, iha 1986 mai leten, hahu mosu movimentu estudantil iha Indonesia, nebe ikus mai harii formalmente RENETIL iha tinan 1988, nebe fo hakat foun iha istoria funu Timor Loro Sa’e nian. Husi ne’e hahu mosu kontaktus, kordenasoens ho movimentasoens makaas hodi fo tulun ba “Comando da Luta” iha organiza rezistensia popular iha sorin ida, iha sorin seluk buka internasionaliza kestaun Timor Lorosa’e ba mundu tomak. Iha internasionaliza kestaun Timor Lorosa’e, hala’o liu husi dalan oioin. Liu husi haruka petisoens ba rai sira iha influensias makaas, halo kontaktu permanente ho embaixadas Europa Loromonu nian iha Jakarta, husu asilio politik ou okupa embaixadas tasi balu nian iha Jakarta no tun iha luron halo manifestasoens politikas no publika boletim oioin hodi fo informasaun ba Timor oan tomak no ba komunidade internasional.

Kestaun Timor Lorosa’e nebe Komunidade Internasional haluha ona, ho aksoens politik naba-naba jovens sira nian konsegue tau fila fali kestaun ne’e iha “destaques” imprensas ho foruns internasionais.

Besik atu tama konsulta popular, estudantes sira UNTIM, liu husi DSMTT, asume papel importante tebes ida, la’os de’it iha mobiliza estudantes ho jovens sira hodi halo manifestasaun iha Dili maibe sai ba foho (postos no aldeias) halo kampañas no fo aten brani ba populasaun hodi tun tomak hala’o ninia direitu demokratiku iha referendum.

Ikus mai atu hametin liu tan forsa jovens ho estudantes sira nian, iha tinan 1999, forma ona “Presidium Juventude Loriko Asswa’in” (PJLA). Orgaun ne’e nudar estrutura ida nebe halibur organizasoens juvenis hothotu. Ohin loron, organizasaun hamutuk 12 iha PJLA nia okos no hothotu ninia objektivu buka ukun an ba rai Timor Lorosa’e.

Envolvimentu jovens nian makaas tebes iha funu, hanesan ameasa boot ida ba Jakarta, tanba ne’e, antes no depois konsulta popular, ema foin sa’e sira barak sai alvu perseguisaun, barak tama kadeia no mate iha milisias ho militar Indonesia sira nia liman. Sekretáriu-Geral RENETIL nian, Fernando de Araújo no Presidente OJETIL nian, Gregório Saldanha, ida-idak simu kastigu husi tribunal Indonesia nian tinan 9 no “pena perpetua” tanba sira nia papel nebe boot tebes iha mobiliza massa estudantil no juvenil iha funu hasoru okupasaun militar Indonesia iha Timor.

Partisipasaun juventude nian iha funu ba libertasaun ho demokrasia la’os buat foun ida. Iha istoria hothotu, bainhira povu ida hetan haneban makaas, jovens sira sempre asume ninia papel nudar forsa vanguarda hodi halo trasformasaun. Ita bele hare jovens sira husi Correia do Sul, Filipinas, Afrika do Sul, Indonesia ho sst, assume sira nia papel ho determinasaun tebes halo funu hasoru ditadores hodi harii demokrasia iha sira nian rain. Tanba importante tebes papel juventude nian iha funu ba kore rai Timor Lorosa’e husi Indonesia nia liman kukun laran, iha “Convenção Peniche” iha tinan 1998, hamosu Departamentu Juventude nian, maibe to’o agora departamentu ne’e la la’o. Haree hanesan ulun boot sira CNRT nian, la ho laran tomak fo apoiu ba departamentu ne’e. Sekretariu nebe eleitu tuir demokrasia nian ba departamentu ne’e, ikus mai CNRT dada fila kargu ne’e husi nia liman la ho eksplikasaun ruma . Buat hothotu la’o arbitraria no kontra prinsipius no regras jogus demokratikas nian.

Jovens sira terus tebes iha funu ida ne’e nia laran. Bispo Belo rasik rekuinse ida ne’e hodi hateten: “heroi lolos mak ema foin sa’e sira” . Iha Indonesia nia ukun okos, jovens sai vitima perseguisaun, torturas ho massakres. Maibe, bainhira hetan tiha libertasaun, ulun sira CNRT nian haree hanesan ladun valoriza no fo kunsiderasaun ba sira. Opsaun CNRT nian hili lia portugues ba lia ofisial Timor nian, marginaliza ema jovens sira at liu tan, tanba ema foin sa’e sira, iha nia maioria, la hatene ko’alia portugues. Bainhira ulun sira la fo atensaun, la prepara jovens sira no la fo izemplu diak, mak nasaun Timor nia abut la sei makaas, tanba sira nebe bolu “coluna vertebral” loron oin nasaun nian, ninia koluna vertebral ladun preparadu atu duka todan sira nebe sei husik ba sira nian kabaas.

Tenki rekuinese jovens nian sakrifisiu, maibe jovens mos labele mout de’it iha istoria uluk nian, maibe tenki ho neon boot hateke ba oin nafatin, kritiku, kriativu, inovador no brani hola inisiativas foun hodi bele halo mudansas no transformasoens iha sosiedade nia laran hodi bele hamosu dame no demokrasia iha Timor. Prepara an la’os hein de’it husi ulun sira, maibe tenki buka liu husi dalan oioin hodi tulun no prepara malu.

V. Promosaun ba Demokrasia

5.1 Partisipasaun, Representasaun, Dialogo

Tuir Francis Fukuyama, demokrasia, iha tempu aktual, popular tebes iha nivel mundial ho razaun simples ida, nia hanesan sistema politik diak ida nebe ema bele hetan. Fasizmu mout kleur tiha ona, komunizmu la iha ona, rezime militar ida labele hamosu governo efetivu ida. Buat nebe hela mak demokrasia liberal nebe asosia ho kapitalizmu iha sektor ekonomik. Fukuyama kunsidera liberalizmu no demokrasia da’it metin ba malu. Liberalizmu mak “governo da lei”, iha rekuinesimentu ba direitus iha liberdade iha ekpresaun no propriedade. Demokrasia mak fo direitu ba sidadauns hothotu hili (vota) no forma asosiasoens politikas .

Ba Max Weber, demokrasia katak husik (permite) populasaun hili (vota) no hola desizaun kona ba se mak sei ukun (Governa), no iha kondisoens balu, bele kontribui ba forma ulun (lideres) politik nebe diak. Nia hateten revolusoens sira iha Europa Lorosa’e mosu tanba autoritarizmu komunista ema la simu ona no komunizmu tuir ekonomia nian la la’o (inoperante). La’os hetan atake husi liur maibe naksobu husi laran .

Marxista sira baibain ko’alia kona ba sosializmu hodi hateten, unika alternativa nebe iha mak “demokrasia liberal” nebe asosia ho kapitalizmu, ou “estagnação”. Hasoru situasaun sira ne’e, Francis Fukuyama iha perspektiva seluk: Demokrasia Liberal marka “pontu final ida ba evolusaun “ideológica humanidade” ho “forma definitiva governo humanu”. Tuir Fukuyama, Estadus fortes balu sai fraku tanba sira nia autoritarizmu, husi direita ou eskerda”, la hetan susesu tanba labele haburas legitmasaun satisfatoria ida iha ninia poder rasik .

Anthony Giddens nebe ohin loron defende politik “3ª Via”, konkorda ho Weber no Bobbio, katak demokrasia liberal, tuir nia esensia, mak sistema reprezentasaun ida, forma governu nian ida nebe karakteriza ho eleisoens regulares, sufraziu universal, liberdade iha konsiensia no direitu universal iha reprezentasaun ou hamoris asosiasoens politikas. Entende demokrasia nudar funsaun pluralizmu no ekspresaun intereses oioin nian. Maski nune’e, ema hotu ohin loron hatene, sistemas demokratiku-liberais iha ninia limitasoens, iha nebe, hetan kritika beibeik husi konservadores ho sosialistas. Independete husi forma oin-sa organiza, demokrasia reprezentativa signifika hala’o poder husi grupus nebe dok husi eleitor komum no dala barak domina husi intereses politiku-partidaria nebe iha neon ki’ik tebes. Giddens hakarak haree dalan seluk, nebe nia bolu “democracia dialógica”. Demokrasia dialozika la’os haluan husi demokrasia liberal, la’os mos ninia komplementu ida, maibe, bainhira nia funsiona, nia hamosu interkambiu sosial ida nebe kontribui tebes ba rekonstrusaun solidariedade sosial. Dialogu ne’e tenki entende nudar kapasidade ida nebe hamosu (gera) konfiansa aktiva liu husi halo avaliasaun ba integridade (ema) seluk nian no konfiansa nudar dalan ida iha ordenasaun ba relasoens sosiais .

Demokrasia nebe ita hakarak harii iha Timor, demokrasia nebe respeita valores universais direitus humanos nian no previlezia valores filozofikus no kulturais ema Timor nian rasik. Kaer metin neon solidariedade sosial nebe reflekte iha filozofia “matak ida idak nian, tasak ita hotu nian”, katak respeito direitu privadu no direitu publik. Valores importadus la’os hothotu diak ba Timor, nune’e mos, nem valores filozofikus no kulturais Timor nian hothotu bele tulun demokrasia no dezenvolvimentu. Tanba ne’e presiza konjugasaun entre valores, husi liur ho laran nian, nebe diak hodi bele tulun progresu, dezenvolvimentu no demokrasia iha Timor.

Susesu hala’o demokrasia iha Timor depende iha kondisoens sira ne’e: Ida) hamosu sistemas ho instituisoens demokratikas ho ninia rigor kumprimentus; Rua) ulun sira nebe sei ukun Timor tenki hatudu nia laran diak (bom senso) no ninia maturidade politik; Tolu) sidadauns hothotu tenki partisipa aktiva iha vida politik, ekonomik, sosial no kultural; Hat) Timor oan hothotu tenki hatudu ninia maturidade politik, privilezia dialogus no toleransia; Lima) Tenki funu makaas hodi halakon “analfabetismo” no “pobreza”.

Iha istoria kontemporanea, iha parte nebe diak, mak istoria kona ba konstrusaun sidadania. Sidadania nebe partisipa aktiva iha politik ninia sosiedade nian. Partisipasaun nudar konseitu krusial ida iha vida politik no sosial ohin loron nian.

Partisipasaun nudar direitu demokratiku ida iha nebe bolu demokrasia partisipativa. Ida ne’e implika fo fatin ba sidadauns hothotu hodi bele hala’o ninia direitu sivil, politik no sosial. Partisipasaun sidadauns nian, tuir individual ou liu husi NGOs nudar koluna vertebral sosiedade sivil nian iha hola desizoens nebe da’it ho moris povu nian importante tebes. Iha kontekstu ida ne’e, Timor oan hothotu iha direitu nudar sidadaun tenki partisipa iha desizoens nasionais nebe importante tebes ba sira nia moris no ba jerasoens ikus mai.

Jovens tenki sai hanesan motores demokrasia nian. Buka fo motivasaun ba populasaun hodi bele hala’o ninia direitu sidadania aktiva no partisipativa iha politik no iha sociedade nia laran.

Sosiedade sivil nudar koluna vertebral rai demokratiku nian, neduni, Juventude Timor tenki buka hamosu no hametin liu tan sosiedade sivil hodi bele fo nia kontribuisaun ba rekonstrusaun nasional, dezenvolvimentu ho demokrasia. Sosiedade sivil la’os buka fo tulun de’it ba populasaun maibe halo mos kontrole aktivu no efektiva ba sentrus desizoens. Nune’e, desizoens sira nebe autoridades politik sira hola, labele lori susar ba povu. Atu halo kontrole diak no efektiva ba governu, estrutura nasional juventude nian labele sai satelite governu nian, maibe sai parseiru governu nian no tenki halo kontrole efektivu ba governu hodi labele la’o sai husi liña laran.

Demokrasia atu hetan susesu iha rai ida, edukasaun tenki hetan fatin aas iha sosiedade nia laran hodi bele konsiensializa ema hodi hatene buat nebe hanesan nia direitu no dever, buka resolve konflitus hothotu liu husi dalan dame nian. Tanba ne’e, jovens sira tenki hala’o no fo tulun ba programas alfabetizasaun ho ensinu, formasaun politik, formasaun ba dezenvolvimentu ou formasaun ba paz ho demokrasia, buka defende no halo promosaun konkreta ba direitus umanus, fo tulun ba organizasoens lokais ho ninia parseirus sira hodi bele promove dezenvolvimentu ho demokrasia. Fo insentivu makaas ba populasaun hodi bele partisipa aktiva iha rekonstrusaun nasianal, iha paz no rekunnsiliasaun, nune’e mos iha politik no ekonomik nebe bele hametin liu tan demokrasia no moris diak. Halo funu hasoru diskriminasaun rasial ou rasizmu, hasoru korrupsaun, nepotizmu, klientelizmu, droga no moras at oioin, buka hamosu kondisoens iha igualdades iha oportunidade ba Timor oan hothotu. Fo tulun integradu ba projektus ki’ik sira nebe orienta ba iha produsaun agro-pekuaria, emprezas ki’ik ho medias, seguransa alimentar, saude, edukasaun, formasaun profisional, promosaun kultural”, ho sst . Buka serbisu ho NGOS internasionais hodi haki’ik – liu husi ajuda humanitarias – “sofrimento” ho “miseria” povu Timor nian tanba vitima hamlaha, funu, ukun la diak ou injustisas estruturais husi autoridades nasionais ou lokais ou ordem internasionais seluk.

Iha instaurasaun demokrasia politik, ekonomik ho sosiu-kultural, buka defende liberdades iha ekspresaun, iha imprensa, iha asosiasaun, iha reuniaun, iha greve, iha fiar (crença) ho kultus reliziozus, ho sst. Partisipasaun juventude nia nudar modelu intervensaun nakloke ida hodi transforma buat nebe da’it ho sosial, kultural, politik no ekonomik. Ita labele ko’alia kona ba partisipasaun demokratika no kontribuisaun juventude nian bainhira iha nia “tecido social” la hetan asosiativizmus juvenis. Nune’e mak ho mosu asosiativizmu juvenis oioin iha Timor fundamental tebes, la’os de’it tulun hala’o programas nebe temi iha leten, maibe mos aposta, favorese no potensia motivasaun, formasaun no organizasaun ba partisipasaun sosial.

5.2. Konvivensia no Diversidade

Sosiedade Timor sosiedade ida eterojeneo, forma husi identidades sosio-kulturais, etno-linguistikus ho antropolozikus oioin. Eterogeneidade sosiedade Timor nian la’os reflekte de’it iha karakteristikas
nebe temi iha leten, reflekte mos iha vida politik. Konsiente ba ida ne’e, iha “Carta Magna”, nebe hasai iha “I Convenção Nacional Timorense na Diáspora ”, defende “Estadu de direito, democrático e multipartidarismo” iha Timor Loro Sa’e. Estadu demokratiku no multipartidarizmu implika buka realiza “unidade” iha “diversidade” nia laran, la’os kaer metin “unidade” la ho “diversidade” (massificação), la’os mos kaer metin “diversidade” la ho “unidade” (individualismo egoísta). Nia implika mos, permite liberdade iha ekspresaun no iha manifestasaun opinioens politikas nebe la hanesan. Respeitu “diversidade” implika respeitu diferensas etnias, rasas ho opinioens. Iha “unidade” nia laran, presiza mos opozisaun hodi dinamiza vida politik, ekonomik ho sosial. Oposizaun nebe forti no aktivu importante tebes hodi bele hamosu ekilibriu iha vida politik, ekonomik ho sosial, naran forsas sosiais politik hothotu halo tuir regras jogu demokatiku nian. Politik nudar arte posivel ida, maibe mos nudar arte posivel ida iha imposivel nia laran. Nia karakteriza ho konflitu, ho kontradisaun no diferensa. Maibe ida ne’e la signifika katak labele to’o ba konsensu ou akordu. Bele de’it to’o ba formas no kondisoens akordu bainhira iha dialogus no entendimentus, maibe sei la kompletu no provizoria ou la iha liu kedas akordu, bainhira konsensu sadere de’it ba hahalok tebe ses malu (marginalização).

Iha sosiedade nebe eterojeneo tebes no forma husi forsas politik ho tendensias politikas-ideolojikas oioin, dialogu ho toleransia importante tebes. Dialogu hanesan meiu demokratiku ida nebe efektivu liu hodi buka rezolve diferensas no aprezenta solusoens hamutuk ba kestoens sira nebe kompleksu liu ou iha karakter nasional no estratejika. Hakbesik an ba preokupasaun ida ne’e, RENETIL iha ninia “Congreso Extraordinária” iha Dili (2000), hamosu “Comissão de Dialogo Nacional” (CDN) ho hakarak buka halo dialogu ho organizasoens juvenis hothotu, nune’e mos ho forsa politik partidaria hothotu, hodi buka solusaun ba problemas sosiais ho politikas hothotu nebe ohin loron mosu iha rai Timor Lorosa’e.

Rekonstrusaun Nasional iha Timor la’o diak bainhira Timor oan hotuhotu buka serbisu hamutuk, kaer metin toleransia, solidariedade ho espiritu demokratiku.

Atu hametin liu tan espiritu toleransia iha opinioens, fiar ho reliziozas ou respeita malu, jovens sira bele kontribui iha aspektus sira ne’e:

a)  Serbisu makas hodi fasilita enkontru interkultural, tolerante, solidariu no sensibiliza juventude, populasaun ho instituisoens, hodi bele rekuinese, respeita dignidade ho igualdade demokratik hodi bele to’o ba relasoens ida iha nebe umana liu tan;

b) Anima Juventude no sosiedade tomak hodi defende aktiva valores tolerantes, defende dignidade ho igualdade demokratik no rekuinese diferensa hanesan “reciprocidade positiva” entre realidades no kulturas;

c) Promove rekunsiliasaun ho paz liu husi dialogu intensivu;
d) Promove prosesus kona ba interkultural, toleransia ho solidariedade;
e) Tulun juventude no populasaun ho atitudes no kondutas pozitivas nebe halo sira tau-an tuir “diversidade” nebe iha no halo sira aktivu hanesan individus no kolektivus.
f) Buka aktua hasoru hahalok rasista ho diskriminatoriu .


5.3. Edukasaun, Edukasaun ba Dezenvolvimentu

5.3.1. Edukasaun

Sorin balu, 50% husi populasaun Timor seidauk hatene sani no hakerek (analfabeto). Situasaun ida ne’e konstitui obstakulu ida ba demokrasia ho dezenvolvimentu. Atu hakat liu situasaun ne’e, urjente tebes hala’o programa alfabetizasaun ho edukasaun liu husi “conscientisation” , sadere iha metodu Paulo Freire nian .

Timor foin mak hetan nia ukun-an, tanba ne’e, “taxa de alfabetismo” sei aas tebes. La iha kolonialista ida hakarak halo promosaun no valorizasaun ba kapital umanu. Buat sira hanesan hatene sani ho hakerek hanesan kestoens marzinais ba kolonialistas. Se ohin loron la hahu lalais ho programa alfabetizasaun, sei susar tebes to’o ba hakarak ida “libertação do povo”. Libertasaun povu sei mosu bainhira ema hotu hatene sani, hakerek no konsiente ba ninia direitus rasik no ida-idak ou hamutuk funu ba moris diak hodi husik hela kiak. Ho nune’e de’it sira bele defende sira nia direitus diak liu tan no bele halo funu hasoru hahalok arbitrarias no la demokratikas.

Analfabetizmu hanesan aspektu “subdesenvolvimento” nian ida. Nune’e, mak alfabetizasaun tenki halo parte integrante preokupasaun demokrasia ho dezenvolvimentu nian. Tenki hamosu prinsipius alfabetizasaun funsional ho asaun edukativa hodi bele hakat liu lalais difikuldades oioin nebe Timor oan sira hasoru.

Alfabetizasaun funsiona la’os hanesan kompetensia teknik no profisional individus nian de’it, maibe dezenvolve mos ninia instrumentasaun mental ho ninia poder komunikasaun .

Liu husi edukasaun konsiensializa ema hodi labele simu tesi konflitus liu husi dalan violensia nian, maibe halo ema hili dalan dialogu ho meius pasifikus.

Edukasaun importante tebes tanba, la’os de’it prepara ema hodi hala’o ninia papel iha sosiedade nia laran, maibe orienta mos ema atu hanoin kritiku, interveniente iha defende valores, justisa, umanidade, liberdade ho paz, nune’e mos orienta ema atu buka solusaun ba problemas sosiais, politik ho ekonomik liu husi dialgu no halo (agir) buat ida tuir demokrasia iha nia meiu envolvente nia laran.

Tanba edukasaun importante tebes iha apoiu ba rekonstrusaun nasional ho demokrasia, jovem sira tenki fo nia apoiu, partisipasaun no kontribuisaun ba instituisoens edukativas hodi bele halakon lalais analfabetizmu iha Timor no lori populasaun ba iha sosiedade nebe umana, demokratik liu tan. Buka promove no valoriza “capital humano” liu husi “reorientação educacional” (vertical i horizontal) no “profissionalização” iha nebe sei fo kontribuisaun ba progresu ho dezenvolvimentu nasional.

Edukasaun implika mos, prepera Timor oan sira ba iha refleksaun livre no luan ida kona ba poderes ho ninia komponentes, kona ba forsa sira nebe aktua liu husi instituisoens. Iha ne’e ita fo naran formasaun ou edukasaun politik. Edukasaun politik hakarak hanaroman kuinesimentu Timor oan nian
kona ba prinsipius, regras no pratikas demokratikas hodi sira rasik bele fo nia kontribuisaun hodi forma sosiedade ida nebe justa, livre no demokratik lolos.

Iha edukasaun politik la to’o hanorin de’it mekanizmus politik, maibe tenki lori ema ba iha pratika justa, efikaz, tolerante no demokratiku”. Iha rai demokratiku ida, vida demokratik hala’o liu husi debate ideias ho konfrontasaun oponioens ba malu.

Importante tebes halo seminarius ou konferensias ou workshops hodi jovens ou Timor oan sira bele pratika demokrasia liu husi debates livres kona ba temas oioin hodi bele forma-an (auto-formação) iha sorin ida, iha sorin seluk bele kontribui ba demokrasia ho dezenvolvimentu rai Timor Loro Sa’e nian. Liu husi seminarius ho “estratégias articulados” bele kontribui ba formasaun politik ba jovens ho populasaun rasik.

Ema Timor oan barak seidauk iha kuinesimentu diak kona ba kulturas demokratikas. Jovens sira nebe iha kapasidades, liu husi sira nia instituisaun, bele organiza programas kona ba edukasaun politik ba populasaun. Buka hato’o no esklarese ba povu kona ba oin-sa instituisoens ho mekanizmus demokratikas funsiona, eksplika ba povu oin-sa hala’o ninia direitu ho dever nudar sidadaun, buka estimula populasaun hodi bele partisipa aktiva iha desizoens nasionais, halo kontrole ba governu, fo
kuinesimentu real kona ba lei nebe iha. Liu husi edukasaun artikulada no programada ida foin bele kontribui diak ba formasaun politik ba populasaun, iha nebe bele kontribui rasik ba demokrasia.

Juventude iha funu ba libertasaun rai Timor Loro Sa’e, hatudu an ona hanesan forsa vanguarda ida no determinadu tebes hasoru Indonesia. Agora mos tenki ho determinasaun hanesan nafatin hodi bele serbisu makaas iha eduka povu Timor Loro Sa’e hodi to’o ba iha sosiedade demokratik.

5.3.2. Edukasaun ba Dezenvolvimentu

Juventude hanesan koluna vertebral nasaun nian, tenki iha konsiensia kritika. Haree kritiku ba buat hothotu maibe tenki aprezenta mos ninia solusoens. Atu hala’o konsiensia kritika ne’e, la’os limita an de’it iha denunsia injustisas no ezize direitus de’it. Maibe importante liu mak hala’o aksaun edukativa iha nebe promove no hatudu dalan ba sosiedade rasik hodi sidadaun ida-idak bele informadu ba realidade nebe iha, mobiliza sira hodi partisipa iha solusoens nebe ita buka no adopta atitudes solidariedade nebe reflekte iha sira nian opsoens politikas.

Iha tinan 1974 Assembleia Geral UNESCO nian aprova rezolusaun ida, iha nebe hateten, “Edukasaun ba dezenvolvimentu mak edukasaun ba komprensaun, ba dame ho koperasaun internasionais no edukasaun kona ba direitus umanos ho liberdades fundamentais.

Juventude Timor ninia aten brani koko tiha ona iha funu todan liu ba, katak ema foin sa’e sira aten brani tebes halo funu hasoru Indonesia. Aten brani ida ne’e tenki kaer metin hodi halo funu hasoru injustisas ho desigualdades nebe mosu ona ou sei mosu. Baibain, ema hateten katak juventude hanesan pilar ou vertebral rai ida nian. Tanba ne’e, juventude tenki prepara an hodi bele fo kontribuisaun no halo mudansa ho tranformasaun iha sosiedade nia laran, buka hadi’a buat nebe la diak hodi lori povu ba iha moris diak. Maibe atu muda ou transforma buat ida presiza iha kuinesimentu, iha komprensaun, iha opsaun no hola desizoens, asumi kompromisus, hamosu aliansas, brani hola pasus, halo refleksaun, halo avaliasaun, tenki iha inisiativas ho kriatividades.

Ohin loron sosiedade sivil ninia papel seidauk makaas. NGOs lokais seidauk barak no seidauk hala’o ninia papel “integralmente” hanesan sosiedade sivil, tanba difikuldades oioin nebe sira hasoru. Maibe, ida ne’e la signifika katak, ema Timor la kritiku ou simu de’it realidade nebe mosu ba sira. Haree husi reaksaun barak husi jovens nebe la kontente ho desizoens balu nebe UNTAET ho CNRT hola, nune’e mos iha kritika husi imprensas no NGOs lokais balu ba politik CNRT ho UNTAET nian, hatudu katak hahu iha dadaun ona promosaun ba demokrasia. Timor oan, feto ho mane, ohin loron lakohi atu sira nia futuru ema seluk de’it mak diskute no tesi, sira lakohi atu sira nia oan ho bei oan sira terus tanba desizaun balu nebe la tulun sira. Muda mentalidade ho atitudes la’os ona prosesu natural ida, maibe hanesan imperativu ida.

Rai ida hanesan Timor, nebe hetan nia ukun-an hafoin moris iha funu ho violensia iha tinan ruanulu resin nia laran, edukasaun kona dezenvolvimentu ho paz importante tebes, la’os atu buka paz de’it iha Timor, maibe iha reziaun no iha mundu tomak.

Ema Timor hothotu, iha tinan 24 liu ba, hothotu liu iha funu, vingansas, violensias, mate no sst. Situasaun nebe lori susar ho terus boot oioin ba Timor oan hanesan lisaun boot ida ba hothotu hodi bele hadomin paz no buka hametin liu tan espiritu rekunsiliasaun, kooperasaun, solidariedade, fraternidade ho toleransia.

Ho fim okupasaun Indonesia nia iha Timor, signifika mos labele iha tan fatin ba poder totalitarius, ba ema sira nebe buka hamosu violensia, ba ema sira nebe hakribi liberdade, demokrasia, progresus sosiais no ekonomik ho paz. La iha fatin ba hahalok sira haburas violensia ou hadomin odio ho vingansa ou halo eksplorasaun.

Dezenvolvimentu demokrasia interesa ba paz, favorese ba toleransia, ba amizade no ba kooperasaun la’os de’it entre Timor oan sira, maibe ho povu uma sorin (vizinhos), ho povu tomak iha mundu rai klaran. Edukasaun ba Paz buka hakat liu esforsus hothotu nebe taka dalan ba justisa, buka haki’ik violensia no dezenvolve kuinesimentus, valores ho kapasidades integrantes paz nian. Kombina espiritu paz ho rebeldia ho rezolusaun no regulasaun konflitus liu husi formas dame nian.

Klibur juvenis nudar movimentu sosiedade sivil, buka serbisu makaas ba paz sadere iha konseitu paz nian, nudar direitu dignidade umana, respeitu no auto-realizasaun, halo kobertura ba nesesidades bazikas, justisa, kooperasaun, la’os violensia. Buka maximiza relasionamentu hothotu ho armonia sosial, justisa, liberdade ho igualdade. Atu hetan paz mak tenki hakas-an makaas hodi respeita direitus umanus.

Timor oan nia razaun lakohi kolonialista portugues ho okupasaun Indonesia iha rai ne’e tanba lakohi hahalok violentas, autoritarius, la respeita direitus humanos, la iha toleransia no la iha paz ho demokrasia. Tanba ne’e, edukasaun ba paz hanesan elementu fundamental edukasaun nian ida nebe presiza tebtebes hodi dezenvolve sosiedade pasifika no demokratik.

Tenki funu makaas ba demokrasia ho paz, tanba ho demokrasia ho paz mak loke dalan ba Timor oan sira hodi to’o ba iha nia ukun-an. Tanba ne’e, la iha fatin atu taka dalan ba demokrasia. Ohin loron seidauk iha demokrasia lolos iha Timor, tanba seidauk envolve jovens ho povu iha desizoens politikas
estratejikas nebe da’it ho sira nia moris ho sira nia loron oin. Desizoens politikas ou estratejikas nebe iha karakter nasional no polemik tebes hanesan kona ba lian ofisial, bandeira ho hino nasional tuir lolos labele halo liu husi de’it reprezentasaun, maibe tenki hala’o liu husi partisipasaun direkta sidadauns nian, tanba liu husi reprezentasaun dala barak bele halo manipulasaun.

Jovens hatudu tiha ona ninia “tenacidade” (=kegigihan) ho determinasaun iha funu ba libertasaun nasional. Atu labele trai libertasaun ho ukun an ne’e, klibur juvenis hothotu tenki determinadu nafatin funu ba paz liu husi dalan sira ne’e:

a) Buka haki’ik (redução) violensia direkta ou estrutural
b) Buka fo nia kontribuisaun ba debates ho medidas tuir ordem politiknian.
c) Buka hamakas (potenciar) edukasaun ba paz nudar edukasaun ida nebe hanorin valores no reforsa solidariedade, toleransia, justisa, kooperasaun, igualdade, konvivensia, diversidade, sst.
d) Buka dezenvolve espiritu kritiku nebe fasilita hala’o liberdadepesoal nebe lori diak ba hothotu.
e)  Buka hamakas relasoens ho formas hodi tesi konflitus tuir dalan pasifiku nian liu husi dialogu ho razaun .

5.4. Relasoens no Kooperasoens Internasionais.

Haree husi sosiedade sivil nia matan, asosiasoens juvenis la’os atu serve ba intereses estrategikus potensias nasionais no internasionais nian, maibe serve ba sosiedade nia intereses.

Juventude ohin loron reprezenta populasaun mundial hamutuk 25%. Importante tebes fo asesu ba joventude hodi tuir hola desizoens nebe garante ninia “incorporação” iha vida politik, sosial no ekonomik iha niveis hothotu, nasional, kontinental no internasional, iha areas nebe promove partisipasaun boot juventude nian iha dezenvolvimentu umanu sustentavel. Loke kondisoens ba jovens nian partisipasaun liu husi:

a) Fo asesu ba Juventude hodi tuir hola desizoens iha nivel mundial
b)  Potensia kordenasaun mundial iha nivel politik Juventude nian, tuir “Programa de Acção Mundial” ba Juventude tinan 2000 ho Programa seluseluk tan nebe iha da’it ho Juventude.
c) Fasilita kriasaun redes internasionais iha nebe bele tulun relasaun ho kooperasaun internasional entre Juventude.

d)  Promove partisipasaun Juventude Timor nian iha tuir hola desizoens iha organizasoens rezionais ho internasionais nebe Estado Timor sei ou halo parte ba .

Klibur juvenis tenki hamosu espasu ida hodi sira bele hetan malu, hametin solidariedade entre juventude ho juventude no juventude ho povu, halo kooperasaun hanesan espasu nakloke ida hodi fahe valores ho buat nebe diak ba malu, hodi hamosu kriatividade kultural no fahe eksperiensia umana ba malu, hodi goza hamutuk rekursus materiais ho espirituais tuir povu ida-idak nian.

Dezenvolvimentu nebe Juventude sira hakarak hanesan fuan husi partisipasaun populasaun nian iha halo definisaun, planifikasaun ho kriasaun ba nia futuru ho ninia “empowerment” rasik – iha nebe ema ho komunidade haki’ik sira nia vulnerabilidades no haboot sira nia kapasidades iha halo intervensaun aktivu iha mundo nebe globalizadu no interdependente. Iha ne’e, Juventude mosu la’os hanesan “agentes do desenvolvimento” maibe hanesan “parceiros para o desenvolvomento”. Juventude ninia papel la’os hanesan aktores prinsipais, maibe hanesan azentes katalizadores ou fasilitadores iha nebe serbisu hamutuk ho komunidades lokais no buka reforsa estruturas asosiativu, hodi insentiva populasaun nia partisipasaun, iha apoiu ba sektores nebe populasaun presiza liu, iha hadi’a asesu iha rekursus finanseirus no teknikus no buka halo reforsu ba estratezias ba preservasaun meiu ambiente, elementus fundamentais ba iha sustentabilidade ba prosesu dezenvolvimentu. Ohin loron ita hatene iha koperasaun internasional la’os entre governus de’it maibe entre mos povus liu husi NGOs ho objektivu no knaar (tarefas) promove kooperasaun entre sosiedades sivis husi rai oioin ho hakarak fahe responsabilidade ba malu hodi bele haburas armonizasaun entre povus. Iha area juvenil nian iha kooperasaun entre klibur juvenis, hanesan halo interkambiu juvenis, halo kooperasaun iha area kultural no disportiva, nune’e mos iha area edukasaun.

Promosaun ba demokrasia bele hala’o liu husi koperasaun internasional. Iha tinan lima ikus, RENETIL halo kooperasaun aktivu ho Juventude husi rai oioin, liliu halo promosaun kona ba paz iha Timor no Sahara Loromonu, nune’e mos halo konferensias iha rai barak ho temas oioin nebe iha da’it ho area Juventude nian. Iha konferensias sira ne’e nia sorin, iha mos kursus kona dezenvolvomentu, saude, edukasaun, emprego, paz no demokrasia. Iha konferensia Internasional Juventude nian iha Manila, entre loron 1 to’o 6 fulan Dezembru, tinan 1999, Forum Juventude Europeu ho Organizasoens Juvenis no Estudantes Asia nian, iha nebe RENETIL partisipa, hakotu ona atu buka tulun Juventude Timor Loro Sa’e hodi harii “Centro Juventude Internacional” ida iha Timor. Sentru ne’e iha objektivus barak, balu hanesan halo konferensia kona ba paz, demokrasia no dezenvolvimentu iha rai sira membrus nian, nune’e mos buka tulun no tau paz iha rai sira nebe sei moris iha konflitus nia laran ou tulun haburas demokrasia iha rai sira nebe seidauk iha demokrasia. Inisiativa ida ne’e merese apoiu husi parte hothotu, tanba nia sei tau Timor Lorosa’e iha mapa internasional no liliu iha reziaun, tanba nia sei kobre tomak Asia.

Juventude nudar forsa sosiedade sivil nian ida, liu husi koperasaun ho solidariedade internasional entre juventude - liu husi estrutura nasional ou internasional - atua hamutuk hodi halo “lobbying” ho instansias desizoras, iha nivel nasional ho internacional hodi bele muda politik sira nebe teri netik dalan ba demokrasia, liberdade, paz, dezenvolvimentu no moris diak.

VI. Konkluzaun

Ho destruisaun boot nebe milisia ho militar Indonesia sira husik hela iha fulan Setembro (1999), halo Timor oan tomak hahu moris husi okos. La’os lakon sasan materiais de’it, maibe sistemas ho estruturas sosiais ho politikas tuir naksobu hotu. Situasaun ida ne’e komplika liu tan ho kanek klean nebe mosu iha funu laran, halo Timor oan sira susar tebes atu simu no dame malu. Buat sira ne’e hotu mosu tanba kultura demokrasia seidauk kuinese diak iha rai ne’e, “taxala analfabetismo” sei aas tebes, ema kiak sei barak, espiritu paternalista, autoritariu no veteranizmu sei domina sosiedade Timor. Atu hakat liu obstakulus sira ne’e, hahu husi agora tenki halo promosaun makaas ba demokrasia liu husi konferensias, hala’o programas alfabetizasaun, edukasau, edukasaun politik no edukasaun ba paz. Hametin no hamakaas sidadania no sosiedade sivil hodi partisipa aktiva iha vida politik, ekonomik no sosial. Sosiedade sivil la’os sai parseiru governu nian de’it, maibe tenki halo kontrolu makaas governu.

Tenki hamosu kondisoens hodi partidu politik sira prepara an hodi halai taru ba iha poder tuir dalan demokrasia nian. Buka envolve forsas sosiais politikas hothotu, la ho diskriminasaun, iha desizoens politikas no estratezias nasionais. Tenki fo fatin aas ba dialogu, toleransia no respeita diferensas iha opiniaun, privilizia prinsipiu “unidade iha diversidade” no buka rezolve konflitus hothotu liu husi dalan dame (pacífico) nian. Ho nune’e de’it foin bele hetan rekunsiliasaun, paz ho demokrasia iha Timor Lorosa’e.

Atu implementa demokrasia lolos iha Timor, tenki aplika ho regor regras demokratikas iha pratikas. Timor oan hothotu tenki fo liman ba malu hodi halo funu hasoru kiak, hasoru rasizmu, hasoru analfabetizmu, hasoru autoritarizmu, hasoru nepotizmu, klientelizmu no korrupsaun, tanba buat sira ne’e hotu hanesan elementus obstakulizador demokrasia ho dezenvolvimentu nian.

Nota: Artigu ne'e publika iha Timor Oan@yahoogroups.com, 06/08/2000

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL