UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




Desizaun Horta Ilegal: Tan-sa Fretilin Ta’uk Buka Justisa?

Desizaun Horta Ilegal: Tan-sa Fretilin Ta’uk Buka Justisa? 

Carlos da Silva L.F.R. Saky*

Krize iha Timor seidauk hatudu sinal atu hotu. Kazu peticionarios ho major Alfredo Reinado nian seidauk resolve no refugiado sira iha Dili ho sori-sorin seidauk fila ba uma. Numero refugiado aumenta tan iha Distritos balu nebee provoka husi violência nebee militante Fretilin sira halo.

Krize sai todan liu tan ho Fretilin kontinua halo propaganda katak desizaun presidente Horta nian bolu AMP forma Governo hanesan aktu ida “inconstitucional”, “ilegal” ho “ilegitimo”. Kontraria ho Fretilin nia pozisaun, rai demokratiku hothotu kongratula Governo AMP no balu desloka ba Timor hodi assina acordos bilaterais hodi serbisu hamutuk ho Governo nee. Kongratulasoens ho kooperasoens sira nee hanesan mensagem ida ba Fretilin katak Governo AMP iha ninia base juridika, iha ninia legalidade ho legitimidade.

Tuir hakerek na’in buat nebee politika nian tenki resolve tuir dalan politika nian no buat nebee dehan viola konstituisaun tenki resolve tuir dalan lei nian. Krize politika ida bele resolve liu husi dalan negosisaun nian hodi lori manan ba parte hotu nebe envolve iha konflitu, nebee baibain ema bolu “win win solution”. Enkuanto krize ida mosu tanba iha akuzasaun ba malu katak aktu ida “inconstitucional” mak nia tenki resoleve tuir dalan lei nian. Tuir lei nian signifika, la iha solusaun ida ‘win win solution’, maibe kuinese deit se mak aktua tuir Konstituisaun no se mak la halo tuir Konstituisaun.

Kuando ema ida dehan buat ida ‘inconstitucional’ tenki lori kazu nee ba iha Tribunal, basa so Tribunal de’it mak bele estuda no decide kazu ida konstitucional ou inkonstitusional, la’os ema ida-idak halo interpretasaun tuir nian gosto ho interesse. Ironiku liu tan obriga ema simu interpretasaun liu husi forsa violencia nian.

Uluk Fretilin Mudansa dehan lideransa Lu-Olo ho Alkatiri nian ilegal tanba delegado sira hili estrutura partido nian liu husi voto foti liman nebe dehan viola Konstituisaun (inconstitucional) ou lei partidos nian. Sira la buka resolve liu husi solusaun politika ida, nunee mos la obriga ema simu sira nia interpretasaun liu husi forsa violencia hanesan Fretilin agora halo dadaun. Iha Tribunal Fretilin Mudansa lakon tanba Tribunal fo razaun ba metodo voto foti liman nebee dehan la viola Konstituisaun ho lei partidos nian.

Lideransa Fretilin sente “prejudicado” (dirugikan) ho desizaun presidente Horta nian, tan nee, Fretilin ko’alia ho lian aas katak, desizaun Horta nia “incostitucional”, “ilegal” no “ilegitimo”. Propaganda ida nee halo militante Fretilin sira hamarik hodi sunu mos ema inocente sira nian uman no halo ema barak kanek ho terus.

Buat nebee halo ita hakfodak mak lideransa Fretilin sente an ‘prejudicado’, maibe la brani hakat ba Tribunal hodi buka justisa. Ironiku liu tan mak sira haruka fali Horta mak ba halo keisa iha Tribunal. Nee hatudu deit katak, ita nia kakutak la funsiona normal ona, tanba ita haruka fali ema ida la sente prejudikadu mak ba buka justisa, enkuantu ita ida sente an prejudikado tuur tebe rai iha fatin. Hahalok nee hatudu momos katak Fretilin la iha razaun, tan nee, sira nebee dehan “ahli hukum” Fretilin nian hamutuk ho lideransa partido nian ta’uk hakat ba Tribunal no absurdo liu tan haruka fali Horta mak balu halo keisa. Karik iha razaun la sei tauk Tribunal tanba so Tribunal mak bele deside desizaun Horta nian konstitusional ou inkonstitusional.

Se Fretilin brani hakat ba Tribunal e sira manan duni, nee signifika tenki “dissolve” (bubarkan) Governo AMP no loke dalan ba Fretilin hodi forma Governo. Nunee mos exige Horta sai husi presidente RDTL nian tanba, nia mak halo violasaun boot hasoru Konstituisaun RDTL nebee provoka krize sai boot no halo ema inocente barak terus no lakon nia uma ho sasan. Maibe se Tribunal decide desizaun Horta nian tuir Konstituisaun mak la iha dalan seluk ba Fretilin, tenki simu desizaun nee ho laran luak no para ho propaganda sira nebee sunu militante sira hodi halo violensia hasoru ema inocente sira ho facilidades Estado nian.

Fretilin ta’uk hakat ba Tribunal tanba sira hatene tiha ona hanesan ema hothotu hatene. Ba iha Tribunal la sei manan tanba ema “constitucionalista” hothotu, inkluindo presidente Tribunal de Recursos, Cláudio Ximenes, dehan tiha ona Konstituisaun RDTL simu juridikamente aliansas sira nebee forma depois de eleisoens. So ema na’in tolu ou hat, iha Fretilin, nebee hasai kursu iha direito mak dehan desizaun Horta nian inkonstitusional. Maibe sira la brani hakat ba Tribunal, halo ema la hatene sani ho hakerek mos duvida ba matenek na’in sira nee ninia kapasidade halo interpretasaun ba artigos sira iha Konstituisaun RDTL nian. Tuir hakerek na’in, matenek na’in sira nee la’os la hatene interpreta artigos sira iha Konstituisaun. Sira hatene diak tebes, maibe tanba hakarak poder de’it, neduni lakohi hakat ba Tribunal, maibe, prefere halo propaganda politika nafatin hodi provoka violencia. Usa violencia hanesan meio ida hodi bele to’o ba iha sira nia objektivu politika mak poder.

Iha razaun principal tolu mak halo lideransa Fretilin la brani hakat ba Tribunal: Ida, sira hatene momos diak tebes iha Tribunal sira la sei manan. Quando lakon iha Tribunal signifika la iha ona oportunidade ba sira atu eksplora emosaun no bosok militante sira beibeik hodi halo violencia ou presaun hodi bele konsegue poder nebee sira buka.

Rua) Lakohi assume responsabilidade kona ba resultado aat nebee Fretilin hetan. Sira hakarak hanaruk krize hodi subar sira nia “insucesso” (kegagalan) rasik. La brani eksplika ba militante sira kona ba resultado aat nebee Fretilin hetan, neduni sira buka desvia atensaun militante sira nian liu husi soe sala ba presidente Horta nia leten hodi bele habot ho hanaruk krize. Se sira iha responsabilidade moral ho politika ba militante sira, tuir lolos sira eksplika ona ba militante sira tanba sira nian “arrogancia” ho “má gestão” ba partido mak halo Fretilin iha tinan lima nia laran lakon 50% eleitores. Seluk ho nee, lideransa Fretilin, iha tinan lima liu ba, la halo dialogo ho partido sira opozisaun maibe trata sira hanesan inimigo mak resulta mos partido opozisaun sira lakohi halo koligasaun ho Fretilin.

3) Hakarak hakoak metin nafatin poder iha partido laran. Se lideransa Fretilin nian mak iha responsabilidade moral ho politika duni, kuando partido hetan resultado aat, tuir pratikas komum demokrasia nian, lideransa husu demissaun tiha ona hodi fo fali fatin ba lideransa foun nebee kredivel hodi lori partido ba oin. Maibe tanba tauk Fretilin Mudança atu lidera fali partido iha nebee bele halo vingança politika, entaun lideransa Fretilin aktual prefere hanaruk krize hanesan meio ida hodi evita poder partido nian monu ba iha Fretilin Mudansa nia liman. Ho krize naruk hodi bele aproveita bosok no sunu militante sira katak Fretilin Mudansa nia hahalok mak halo Fretilin hetan resultado la diak iha eleisoens presidensiais ho legislativas. Nee hanesan mos forma ida hodi bele halo marginalizasaun total ou duni sai Fretilin Mudansa husi partido historiku nee.

Se forma governo de koligasaun ida depois de eleisaun mak ilegal, tuir lolos Fretilin la presiza tama iha jogo nee. Problema mak Fretilin simu regras do jogo no tama tiha ona iha kombate. Regras do jogo mak nee: Se mak tama iha jogo tenki halo lobbying ba partido sira seluk no se mak hetan partido barak liu nia mak forma Governo. CNRT ho Fretilin, hothotu, aseita kondisoens nee. Tan nee, iha fulan ida nia laran, sira rua halai ba mai, to’o husu presidente Horta fo tan tempo ba sira hodi halo lobbying ba partido opozisaun sira seluk. Resultado final mak Fretilin lakon iha kombate nee, tanba nia konsegue lori deit KOTA/PPT ba nia sorin enkuanto CNRT konsegue lori PSD/ASDT ho PD ba nia sorin. Baseia ba vitoria CNRT nian nebee konsegue reune partido barak liu iha nia sorin, nebee garante ona maioria parlamentar tuir artigo 106 Konstituisaunn RDTL nian mak hodi habrani presidente Horta hodi bolu CNRT ho nia aliados sira hodi forma Governo.

Labele hein lakon ona kombate foin mosu mai kestiona regras do jogo. Tanba ema hotu nebe tama iha jogo ida tenki simu uluk regras mak foin hahu ho jogo, la’os kontrariu. Iha jogo nee CNRT manan tiha ona depois Fretilin foin mai kestiona katak vitoria nee ilegal. Aat liu tan mak rekorre violencia hodi anula vitoria nebee iha. Nee hatudu momos Fretilin la iha maturidade, honestidade ho neon demokratiku, tanba la hatene lakon.

Se Fretilin mak lakohi halo terus povo Timor, la susar ida hakat ba Tribunal hodi buka justisa no habadak krize. Maibe la’os justisa mak sira buka, sira nia objektivu principal mak PODER. Poder iha partido laran no poder iha orgaun sira soberania nia laran.

Fretilin dehan beibeik luta atu hasai povo Maubere husi analfabeto, kiak ho terus laran. Maibe ho lideransa Fretilin nian nebee hanoin poder deit no hanaruk krize la tulun hasai povo Maubere husi kiak, terus ho analfabeto laran. Aat liu tan, tanba deit poder hodi sunu militante Fretilin balu hodi sunu Maubere inocente sira seluk nia uman. Oin-sa mak dehan defende povo Maubere enkuanto iha pratika ba halo terus no halo kiak Maubere sira liu husi sunu sira nia uman ho sasan sai mohu no duni sira ba hela subar iha ai’laran ou iha tenda okos? Oin-sa mak hakarak hasai povo Maubere husi Analfabeto se kria instabilidade makaas iha nebee halo Maubere oan sira barak ta’uk hodi halai ba mai no la tama eskola? Rai ida moris hela deit iha violensia, instabilidade ou krize laran la sei tulun hasai povo husi kondisoens aat oioin nebee iha.

Dalan diak liu mak Fretilin habrani an hakat ba Tribunal hodi buka justisa. Karik la brani hakat ba Tribunal, diak liu para ho retorika sira nebe dehan desizaun presidente Horta nian “inconstitucional” no buka koopera ho Governo foun hodi kria paz ho estabilidade hodi bele lori povo Timor ba iha moris diak ho hakmatek. 

Artigo ne´e hatun iha Timor Post, ediasaun (12/09/2007).

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL