UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




Alkatiri Sei Hako’ak Metin Kadeira Membro Governo Balu Resigna-an Ona

Alkatiri Sei Hako’ak Metin Kadeira 
Membro Governo Balu Resigna-an Ona

Carlos da Silva L.F.R. Saky

Fretilin seidauk hakarak husik Alkatiri monu. Sira  la’os de’it preokupa ho Alkatiri nia seguransa, maibe sira hakarak, kaduak Alkatiri nian ida, mak bele troka ditador nebee uluk mehi atu ukun to’o tinan 50. Iha nebe-nebee, ditador sira sempre buka sira nia ema hodi troka sira, nunee hodi labele halo sira tama kadeia ou hodi husik sira moris livre, maski durante sira nia ukun halo ema barak terus, mate no pratika injustisa oioin. 

Alkatiri, ohin loron, buka halo politika rekua ho avansa, hanesan tatika ida hodi dada tempu. Manobra foun nebee Alkatiri ho Lu-Olo halo mak husu atu Xanana Gusmão ho Mari Alkatiri hela nafatin hanesan Prezidenti Republika no Primeiro-Ministro. Tan-sa mak Alkatiri hakarak dada tempu? Iha senariu barak mak Alkatiri hakarak to’o ba:  

Ida, dada tempu hodi sira bele ba organiza sira nian apoiante sira, nunee mos lohi no sosa povo nebee ohin loron osan la iha no moris terus iha foho hodi mai Dili halo manifestasaun apoia Alkatiri. Tan nee, membru Governo balu, ba ona iha Regiaun 1 ho 2 hodi halo serbisu nee. Tuir fonte sira nebee kredivel katak, Mari Alkatiri fo ordem ona ba administrador Distrito ho Subdistrito sira iha Bakau, Vikeke ho Lospalos, hodi foti kareta sira Estado nian hodi tula funsionariu publiku, militante Fretilin sira fiel ba Alkatiri no obriga populasaun hodi mai Dili halo manifestasaun apoia Alkatiri. Ho senariu nee, sira hakarak tau povo ho povo halo funu hasoru malu hodi justifika guerra sivil nebee sira dehan beibeik katak hasai Alkatiri sei fakar ran. Neduni, dada tempu nee hanesan taktika ida hodi Alkatiri prepara no mobiliza povo ba iha guerra sivil ida. Karik ema ruma mate, nee responsabilidade tomak Alkatiri nian. 

Rua, dada tempo hodi Alkatiri bele hetan ema nebee fiel ba nia mak sai PM no nia bele kontrola hodi evita labele loke sai eh investiga ninia hahalok aat sira nebee nia halo durante ninia ukun. 

Tolu, dada tempo hodi negosia ninia seguransa. Ho senariu ida nee, Alkatiri hakarak halo oin-sa hodi ses husi kadeia nebee oda matan nakloke hela atu simu nian, la’os tanba de’it ta’uk Rogerio Lobato temi nia naran tanba kilat sira nebee para ona iha sivil sira nia liman, maibe mos, ninia liman nebee nakonun ho povo nian ran nebee mai husi ordem nebee nia fo ba F-FDTL hodi tun iha Dili, iha fulan Abril, nebee viola Konstituisaun RDTL nian no halo ona ema balu mate. Tan nee, nia buka husu tulun ba eks-prezidenti Portugal nian, Jeorge Sampaio ho eks-prezidenti Mosambike nian, Joaquim Chissano ho razaun atu mai halo mediasaun hodi evita guerra sivil (DN, 24/06/2006), maibe ninia hakarak lolos mak oin-sa salva nia hodi lori ba Mosambike ou Portugal hodi labele tama iha kadeia, tanba ninia ema konfiansa, Rogerio Lobato, nebee durante nee nia uza hanesan buldozer hodi fahe kilat, halo terror ho intimidasaun oioin, ohin loron, metin ona iha rede laran.  

Hat, dada tempu hodi halo manifestante sira sai stress no frustrado. Ho senariu ida nee hodi provoka dezentendimentu entre manifestante sira iha nebee bele halo unidade lakon no ida-idak dada-an husi manifestasaun ou bele sai deskontrolado no provoka violensia hodi forsa internasional sira hapara manifestasaun. Jose Reis rasik, husu atu halo para manifestasaun iha press conference nebee nia halo. Ida nee mak naran demokrasia Jose Reis nian, labele halo manifestasaun. 

Lima, Alkatiri ho Lu-Olo lakohi Ramos Horta mak sai PM. Sira hakarak Ana Pessoa ho Estanislau da Silva ida mak troka Alkatiri, tanba nee, sira buka dada tempo, hodi hein Ana Pessoa to’o husi liur mai hodi sira bele futu lia, oin-sa iha loron ikus mai labele hatama Alkatiri ho ninia maluk kriminozu sira ba iha kadeia, nunee mos bele subar buat aat sira nebee durante nee sira halo hamutuk. 

Horiseik, kuandu manifestasaun sira ba hakilar iha sede Fretilin nia oin, Lu-Olo ho Estanislau da Silva dehan: “labele halo reuniaun tanba falta de kondisaun psikolojika ho seguransa”, maibe iha tanki ho GNR forma nadodon tau seguransa ba sira. Iha militar ho policia Australia, Nova Zelandia, Malasia ho Portugal nian rihun mak hetan iha Dili laran hodi fo seguransa. La difisil organiza kordaun seguransa ida ba reuniaun nee, maibe hakarak duni dada tempo hodi atinji senariu sira temi iha leten, neduni sira buka dada tempo ho razaun oioin. Babain Alkatiri dehan nia serbisu diak liu iha pressaun nia okos, tan-sa de repenti de’it nia sai nakdedar no ta’uk tebes?  

Ana Pessoa la iha diferensa ho Alkatiri no pior liu tan mak iha. Ninia liman mos nakonun ho ran tanba, iha altura nebee Alkatiri fo ordem ba F-FDTL tun iha dia 28 de Abril, Ana Pessoa hotu iha oin. Nia, Alkatiri, Roque Rodrigues ho Rogerio Lobato, sira hotu hamutuk sama Konstituisaun ba rai, maibe sira obriga prezidenti Xanana Gusmão ho povo Timor tomak mak tenki respeita Konstituisaun nebee sira tafui ba leten. Estranho tebes, Ana Pessoa nebee envolve direitamente iha desizaun nebee viola Konstituisaun no halo perseguisaun ba grupo Peticionario ho ninia apoiante sira, Alkatiri ho fasil tebes foti nia ba chefe Komissaun Notaveis nian hodi halo investigasaun ba alegasaun diskriminasaun iha F-FDTL nia laran. So ema matan tomak sira mak la deskonfia jogo oan sira nee. 

Iha Portugal, Ana Pessoa dehan prezidenti Xanana ninia surat nebee husu Alkatiri sai husi PM kontra Konstituisaun, maibe nia nunka dehan ida fahe kilat ba ema sivil, oho ema no fo ordem iha dia 28 Abril ba F-FDTL nebee la konsulta ho Prezidente Republika la tuir Konstituisaun. Nia buka defende Alkatiri ho Rogerio Lobato no interpreta Konstituisaun tuir sira nia interrese, la’os tuir buat nebee los nian. Se mak hakarak Alkatiri ninia fotokopi nee sai PM?

Iha II Kongressu Fretilin nian, ulun boot partido nee nian balu buka sosa, manipula no halo terror ba delegado sira husi kotuk, no balu halo manipulasaun husi meja Kongressu nian. La’os de’it la fo biban ba Grupo Mudansa Fretilin sira ko’alia, maibe fo biban de’it ba nebee apoia Alkatiri mak ko’alia hodi domina iha Kongressu laran. Estanislau da Silva nebee hanesan prezidenti meja, nia mak responsavel ba manipulasaun sira nee tomak. 

Ditador komunista sira mos la halo julgamentu iha Kongressu laran. Ulun Fretilin sira nebee diriji kongressu pior liu ditador sira, tanba depois de votasaun, sira bolu ema sira nebee vota kontra hodi eksplika ninia razaun tanba sa mak vota kontra. Sa demokrasia mak ida nee? Nee hanesan  forma ida hodi halo ta’uk delegado sira iha kongressu sira ikus mai.

Karik sira la iha intensaun atu halo manipulasaun, tuir lolos, sira fo hanoin  ba delegado sira hodi labele aprova metodo foti liman, tanba metodo nee kontra lei partido politik nian. Alkatiri ho ninia grupo bele halo terror, lohi no taka delegado Fretilin sira nia matan no tilun, maibe labele lohi povo Timor tamak.

Neduni, manipulador no finin ditador sira nee hotu la serve atu ukun no okupa kualker fatin ruma iha estrutura Governo nia laran, tanba sira toman ona halo manipulasaun, viola lei ho Konstituisaun,  no sira sei sama povo to’o rabat rai se ohin loron la halo rezistensia ba ditador sira nee.

Semana hira ona, administrasaun publika paralizada. Loron barak ona, ita mos la haree PN funsiona. Alkatiri dehan atu halo reuniaun Kunseillu Ministro nian iha semana liu ba. Maibe, to’o ohin loron, Palácio Governo mamuk hela. Governo Alkatiri nian hanesan “fantasma” ida, la existe. Membro Governu sira la’o mos klandestina de’it, sa’e kareta muda ba mai no hasai hotu ninia numero registo hanesan ema naukten sira subar an ba ema seluk. Halo reuniaun mos subsubar de’it eh hanesan lolos tempo klandestina nian. Oinsa ita bele dehan Governo nee existe se ita nunka haree sira nia espirito santo ruma iha Palacio Governo nian? 

Populasaun, ohin loron, simu terus nafatin no tanis nafatin, maibe Alkatiri sei dada tempo nafatin. Nia sei hakarak haree Timoroan sira terus no mate ba beibeik. Maski nunee, membro Governo balu konsiente ona ba hanoin aat no jogo foer Alkatiri nian nebee hanoin de’it poder,  hamrok ba ran no halo terus povo. 

Membru Governo na’in tolu sai ona husi Governo. Assesora PM Alkatiri nian ba Promosaun ho Igualdade, Maria Domingas Alves, husik hela Governo Akatiri nian iha dia 24 de Junho no MNEC ho Defeza, Jose Ramos Horta ho ministro Telekomunikasaun ho Transporte, Ovidio Amaral, husik hela Governo horiseik, dia 25 de Junho. Rezignasaun sira nee hatudu ona krize boot iha Governo Alkatiri nia laran. Sira nebee sai ona husi Governo signifika sira lakon ona konfiansa ba Alkatiri no hatudu sira nia solidariedade ho povo rihun ba rihun nebee terus no mate tanba PM Alkatiri ninia hahalok.  

Ita tenki foti chapeu ba membru Governo sira nebee husik hela ona Alkatiri ba kotuk. Sira nee iha sensibilidade, iha fuan no tuir senti povo nian terus ho susar. Sira la’os ema ida hanoin an de’it no hako’ak metin kadeira hanesan Alkatiri nebee nunka hanoin diak ba povo no rai Timor. Sira iha responsabilidade moral ho politika ba povo ida nebee uluk sira luta hodi liberta husi okupasaun Indoensia nian okos nebee ohin loron moris terus no mate iha Governo Alkatiri nia okos. Sira nia rezignasaun hatudu katak sira lakon total konfiansa ba PM nebee la hatene ukun no halo povo terus tebes.  

Ita hein, atu membru Governo sira seluk, nebee mos iha responsabilidade moral ho politika, iha sensibilidade no iha fuan, tuir dalan nebee membro Governo na’in tolu hatudu ona. Maibe se sira la tuir dalan ida nee, signifika sira nia sensibilidade mos lakon ona no la iha ona fuan, tan nee, sira hakarak hamutuk nafatin ho ema nebee liman nakonun ho ran, ho ema nebee halo terus tebes povo.

Ho resignasaun membru Governu sira nee hatudu hatudu momos ona krize iha Governo nia laran, membro Governo rasik la fiar ona ba PM nebee hanesan sira nian chefe no Governo ida lakon ona total konfiansa husi povo. 

Governo ida nebee hetan krize makaas no lakon ona konfiansa total husi povo, la iha ona razaun atu mantem nafatin. Troka de’it PM la’os ona solusaun ida diak, maibe tenki dissolve Parlamento Nasional hodi prepara eleisaun foun, nunee atu Governo ida sai husi eleisaun foun hodi hetan fila fali konfiansa husi povo. Nunee mos dignifika no kualifika PN nebee ohin loron nakonun ho inkompetente sira nebee hatene de’it foti liman tanba problema kabun.

Membro Governo sira nebee kompetente, iha sensibilidade no liman mos, ohin bele ses husi Alkatiri, bele uza nafatin iha loron oin, tanba ita presiza ema sira nebee iha eksperiensia no profissional hodi lori rai Timor ba oin.
           
Nota: Artigo ne'e publika iha STL, edisaun 26 Junho 2006

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL