UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




Fretilin Forma Governo ou Dissolve Parlamentu Nasional?

Fretilin Forma Governo ou Dissolve Parlamentu Nasional?

Carlos da Silva L.F.R. Saky

Mari Alkatiri monu tiha ona husi  Primeiro Ministro (PM). Ninia mehi atu ukun tinan 50 la konsegue realiza, nia ukun de’it tinan hat ho fulan balu. 

Loron ida antes, dia 25 de Junho, membro CCF sira, inklui Mari Al­katiri rasik, depois de re­uniaun naruk CCF nian, iha press conference, prezidenti Fretilin, Lu-Olo, fo sai katak, Fretilin la sei hasai Mari Alkatiri husi PM. Maski CCF defende ho nehan no liman kukun atu labele hasai Alkatiri husi PM, maibe, la liu 24 horas, Alkatiri monu husi poder. Nee signifika forsa povo nian makaas liu forsa hothotu. Nee hatudu katak, iha historia ema nian, dala ida tan, povo mak manda.

Povo hatun tiha ona Mari Alkatiri husi PM. Alkatiri monu lalais liu la’os tanba forsa povo nian de’it, maibe mos tanba membru governo sira lakon konfiansa ba Alkatiri, tan nee, membru governu lubuk ida, husu rezignasaun rame-rame husi governo Alkatiri nian. Membro Governo sira lakon konfiansa tanba Alkatiri la buka rezolve problema ho didiak nebee halo ema rihun ba rihun terus no balu mate. 

Rezignasaun nebee determinante liu no halo nakdoko kedas Alkatiri mak ida husi MNEC ho Defesa, Jose Ramos Horta nian. Nia rezigna an tanba, lakon konfiansa ba PM nebee hetan alegasaun fahe kilat ba ema sivil sira. Fahe kilat ba ema sivil la’os viola Konstituisaun RDTL de’it, maibe mos ho kilat sira nee duni hodi halo ataka ba F-FDTL iha Tasi Tolu nebee halo mate ona militar balu nunee mos iha parte sivil sira nian.

Membro Governo sira nebee rezigna an ona, maski sai iha minutu sira ikus liu, sira hatudu duni sira nia sensiblidade ho solidariedade ba povo rihun ba rihun nebee terus. Sira la tau uluk problema partido ho poder ba oin, maibe haree uluk povo nia susar ho terus. Membro Governo seluk, nebee la biban rezigna an ho sira nebee fiel ba Alkatiri no lakohi rezigna an, monu hamu­tuk dala ida ho Mari Alkatiri. Karik hanesan roo, sira mout da­la ida, hamutuk ho roo nebee Alkatiri dulas.

Alkatiri monu ona, karik hetan ain-fatin nebee forte ho ninia envolvimentu kona ba fahe kilat ba ema sivil, mak labele lai husik nia fila ba tuur iha ninia fatin nudar deputado iha PN (Par­lamento Nasional). Nunee hodi bele investiga kona ba krimi hothotu nebee nia halo, inklui ida fahe kilat ba ema sivil sira. 

Karik iha Tribunal prova duni ninia envolvimentu iha krimi fahe kilat nee, mak la’os de’it labele husik Alkatiri fila ba PN, maibe, labele mos husik nia envolve iha kualker aktividade politika ruma. Tenki fo kastigu ida todan hodi ikus mai, politik na’in sira, la interesse husi partido nebee de’it, labele tuir tan dalan aat nebee Alkatiri liu, hanesan fahe kilat ba ema sivil hodi oho ninia adversario politik sira. 

Iha politika, ema ataka malu ho lia-fuan, ho argumentus, la’os ho violensia, tanba halo oin-sa mos, ema hotu mesak maun-alin, hanoin mak la hanesan. Hanoin la hanesan, la signifika katak, tenki lori kro’at hasoru malu, haree malu no halo malu ba inimigo. Tan nee, tenki kondena hahalok hothotu nebee rekorre violensia hodi atinji objektivu politika. 

Kona ba fahe kilat, labele  investiga de’it Mari Alkatiri, maibe mos membro Governo sira seluk, nunee hodi buka hatene, desizaun fahe kilat nee hanesan desizaun Mari Alkatiri ho Ro­gerio Lobato de’it ou envolve mos membro Governo seluk. Presiza buka hatene, kilat nee mai husi nebee no foti osan husi nebee hodi sosa. Osan sosa kilat nee mai husi ministeriu Timor nian ruma ou osan tulun husi rai liur balu nian ou osan nebee dada husi kontrabandu ruma eh mafia nian ruma. 

Ohin loron, ema hotu rona, la’os de’it delegado Fretilin, balu, nebee tuir II Kongressu mak simu kilat, maibe mos militante balu, nunee mos Administrador Distrito ho Sub­distrito balu. Karik Administrador Distrito ho Sub­distrito sira mos hetan kilat, pre­siza investiga mos ministra Estatal demisionaria, Ana Pessoa, tanba enti­dade sira nee iha nia okos.

Maski Alkatiri monu ona, maibe ita seidauk hatene lolos, oin-sa atu hakat liu krize institusional nebee iha. Iha hipoteze rua ba Prezidenti Republika (PR) hodi rezolve krize nebee iha. Ida, buka solusaun liu husi PN, nee signifika Governo foun bele mai husi Fretilin, partido maioritario iha Parlamento, ou bele mos forma governo unidade nasional ida, iha nebee, bele integra elementu husi partido sira seluk nebee iha reprezentasaun iha Parlamento. Rua, Karik PR Xanana Gusmão entende katak la iha kondisaun atu nomeia governo foun ida, depende iha avaliasaun nebee PR halo, nia bele hili dissolve PN. 

Kualker hipoteze ida nebee prezidenti Xanana sei foti, primeiro passo nebee tenki halo mak konsulta ho partido politika sira ho Kunseillu Estado.

Tuir artigo 86 Konstituisaun RDTL nian, alinea f, kompete ba Prezident Republika halo dissolusaun ba PN em kazu iha krize institusional grave nebee la husik formasaun governo ou la aprova Orsamentu Estadu iha periodu ida boot liu loron nenulu. 

Ohin loron, PR fo tempo fulan ida ba Fretilin hodi organiza Kongressu Extraordinario hodi hili lideransa Fretilin nian, tanba lideransa aktual ilegal, tanba sira nia eleisaun viola alínea c), artigo 18º, Lei nº 3/2004, kona ba Partidos Políticos, nebee dehan: titular sira (katak ema nebee kaer ka hetan knaar, iha) orgauns direksaun(partido) nian, hothotu, tenki hili, liu husi voto direkto no sekreto ba filiado sira ka ba assembleia ida nebee reprezenta filiado sira nee. Konstituisaun RDTL, atigo 46º, nº 3 dehan: ‘Lei sei regula atu forma no organiza Partido Poliku sira’. Lei nee, mak Lei nº 3/2004. Viola lei tanba sira hili Orgauns lideransa liu husi voto “foti liman”, la’os voto “direktu ho sekretu”.

Iha nee, prezidente Xanana fo biban ba Fretilin hodi hili demokratikamente sira nia lideransa tuir lei partido nebee iha. Ho dalan nee atu Fretilin bele aprezenta ba PR lider ida lejitimo ho kredivel no iha apoio husi militante partido nian hodi bele nomeia ba iha PM hodi Fretilin bele kumpri sira nia mandato to’o eleisaun 2007. 

Karik iha fulan ida nia laran, Fretilin la halo Kongressu Ekstraordinario hodi aprezenta kandidatu ida kredivel no lejitimu ba PR, bele mos interpreta katak Fretilin la iha kondisaun atu forma Governo. Tanba Fretilin la konsegue aprezenta Sekretariu Jeral ida eleito no lejitimo. Ho ida nee no bele mos haree ba krize iha Governo Alkatiri nia tempo nebee mosu rezignasaun barabarak husi membro Governo sira ho mos serbisu administrasaun publika ho vida ekonomika nebee la’o la normal nafatin, mak PR bele kunsidera halo dissolusaun ba PN hodi bele konvoka eleisaun antesipada. 

Povo lakon konfiansa ba Governo Fetilin nian, tanba la’os de’it Governo la konsegue rezolve problema oioin nebee iha, maibe mos deputado sira Fre­tilin nian hatene de’it foti liman ba buat hothotu nebee tuir sira nia interesse partido nian ou Mari Alkatiri nian. Buat sira nee hotu halo PN lakon tiha ninia papel sira prinsipal liu, hanesan halo lei, halo kon­trolo ho fiskalizasaun efek­tivu ba politika ho serbisu Governo nian hothotu.  

Ho Alkatiri monu ona, hanesan lisaun boot ida, atu see de’it mak governa Timor, tenki haraik-an, tenki nakloke an ba ema hotu, tenki sensivil ba povo nian moris. Nunee mos tenki governa tuir dalan demo­krasia nian ho prinsipiu sira boa governasaun nian. Tenki halo desentralizasaun ho deskonsentrasaun iha administrasaun. Nunee mos tenki loke oda matan ba dialogo, tenki envolve partido politik hothotu ho sosiedade sivil iha hola desizaun sira kona ba buat hothotu nebee iha relasaun ho interesse nasional nian. Presiza konsensu barak ba kestoens estratejikas, la’os deside mesamesak no impoen de’it. Tenki envolve entidade hothotu iha prosesu dezenvolvimento nasi­onal Timor nian.*

Nota: Artigu ne'e publika iha STL, edisaun 29/06/2007

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL