UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




Kilat Namakari iha Sivil Nia Liman Parte husi Konsolidasaun Rezime Ditadura Nian

Kilat Namakari iha Sivil Nia Liman  
Parte husi Konsolidasaun Rezime Ditadura Nian

Carlos da Silva L.F.R. Saky

Ohin loron ema sivil barak la’o ho kilat ho nia musan. Se mak fahe kilat ho ninia musan sira nee? Iha dezenvolvimentu ikus, ema barak hatudu liman ba eks ministro Interior Rogerio Lobato ho PM Alkatiri. Kilat sira nebee ohin loron iha ona ema sivil sira nia liman bele de’it foti husi PNTL nian ou bele mos husi fatin seluk. Ema hotu hatene Bader Alkatiri, PM Mari Alkatiri nian alin, mos manan tender kona ba sosa ekipamentu militar sira nian. Tanba la iha transparensia, ita la hatene nia sosa kilat ho musan hira. Se mak hatene, sosa kilat ho nia musan barabarak mai, entrega balu ba Estado no balu husik hela iha uma. Buat sira nee hanesan hipotese hotu de’it. So liu husi investigasaun profundo no transparenti ida mak foin hatene hotu buat hirak nee.

Jornal Correio da Manhã (CM) hakerek kona ba kilat sira nebee namakari ona iha Timor. Jornal nee cita (kutip) analista seguransa ida nebee la identifika naran no fo sai iha Sydney Morning Herald, katak, autoridade sira Timor nian la hatene paradeiro metade husi pistola ‘Glock’ 9mm rihun ida nebee fahe ona ba 3400 membru sira PNTL. Sira mos la hatene metade husi kilat 400 karabinas assalto nian ‘Steyr’ nunee mos pistola metralhadora sira HK 33. La hatene mos sa-ida mak akontese ona ba kilat ‘FNC’ 160 husi 200 ho pistola automatika ‘F-20000’ hothotu nebee korpo proteksaun pessoal PNTL nian uza (Correio da Manhã, 06/07)

Korpu diplomatiku balu mos hatudu liman ba Rogerio Lobato. Jornal CM mos fo sai katak, iha fulan Dezembro tinan 2003, eks-embaixador Portugal nian iha Timor, Rui Quartim Santos, alerta ba Lisboa kona ba eks-ministro Interior Rogerio Lobato nebee encomenda (pesan) ona kilat nebee boot liu necessidade (kebutuhan) miltar sira nian. Kilat sira nee, bele de’it, barak mak para ona iha civil sira nia liman (CM, 06/07).

Entrevista ekskluzivu ho tenente Gastão Salsinha ho Metro TV Indonesia nian nebee STL fo sai tutan katak: “Hau bele dehan, kilat naruk ho badak nebee ema sivil barak kaer, PM Alkatiri mak fahe ba sira. Sira nia hakarak atu oho hotu membro Grupo Peticionario, ulun boot partido sira opozisaun ho ema sira anti Fretilin Lu-Olo ho Alkatiri nian. Ema sira simu kilat gratis nee mak militante sira Fretilin nian” (STL, 10/062007). 

Iha dia 8 ho 9 fulan ida nee, Metro TV hatudu fila-fila imajem moris ema sivil sira nebee rekuiñese simu kilat husi PM Alkatiri ho Rogerio Lobato. Imajem nee sira foti husi ABC nebee halo ona entrevista ho sivil sira nebee kaer kilat nee.

Ema hamutuk na’in tolunulu hetan entrevista husi jornalista List Jakson hatudu liman ba Rogerio Lobato ho Mari Alkatiri.Tuir AEST (08/07/2006), PM Alkatiri forma ona ninia grupo liman kro’at (armado) ida. Grupo armado iha TL nee konta ona ba ABC katak, sira hetan rekrutamentu lori PM Alkatiri nia naran hodi kontra no halo lakon (oho) ninia opozitor politiku sira. Grupo nebee hamutuk ema na'in 30 (tolunulu) hetan malu ho Liz Jakson husi Four Corners, programma Televizão ABC nian. Jakson dehan ema sira nee rekuiñese katak sira hetan rekrutamentu husi (eks) ministro Interior Rogerio Lobato nebee hetan instrusaun mai husi Dr. Alkatiri.  Sira dehan, ulun boot rua nee husu ona ba grupo nee atu halo buat rua: Ida, hamosu diferensa entre ema lorosae ho loromonu, no seluk nebee seriu liu tan, sira dehan no konta espesifikamente ba List Jakson kona ba sira nia missaun mak halo lakon (oho) opozitor politiku sira, oho grupo Peticionario ho ema sira nebee la tuir regras Fretilin nian. Jakson dehan ema sira nee simu ona ordem hodi oho, maski to’o ohin loron sira seidauk oho ema ruma. Sira dehan espesifikamente katak primeiro ministro hateten ona ba sira bele oho opozitor politiku sira.  Sira nia serbisu nee bele dura tinan ida to'o eleisaun mai hodi bele halo intimidasaun ba sira nebee apoia partido sira opozisaun. Jakson dehan ema sira nee ho kilat iha liman hela kuandu nia entrevista sira, no dehan sira iha lista lubuk ida kona ba reuniaun nebee halo ho ofisiais sira ho sira nebee simu kilat ona.

Iha loron 10 fulan Junho, ANTV, kanal televizaun Indonesia nian ida, halo entrevista ho Railos ho nia maluk sira iha Likisa. Sira hotu ho kilat iha liman no hatais farda hanesan URP nian. Iha entrevista nee, Railos nebee hanesan komandante Grupo nee nian hateten katak: “sira hetan malu ho PM Alkatiri iha dia 7 de Maio iha Alkatiri nia uma rasik. Alkatiri husu ba sira atu defende Governo to’o iha eleisaun 2007”. 

Akuzasaun ida todan tebes ba Alkatiri nebee hanesan PM no Sekjer Fretilin nunee mos ba Vice-Prezidenti Fretilin, Rogerio Lobato nebee Alkatiri prepara hela hodi troka Lu-Olo hodi bele manan votos husi Distrito sira Loromonu nian. Karik akuzasaun nee los, Alkatiri ho Rogerio Lobato halo Fretilin nia imajem nebee hanesan movimento libertador sai metan iha mundu nia matan tanba assossia ona Fretilin ho terrorista. Fretilin nia naran de’it aat sei diak, maibe Timor tomak nia naran aat, ida nee mak grave liu. Durante nee, Alkatiri gabaan katak ninia governo ho partido demokratiku tebes, maibe derepenti mundu hakfodak rona no haree PM fahe kilat ba ema sivil hodi oho ninia opositor politiku sira. Buat ida la’os de’it kontra Konstituisaun RDTL ho Direitos Humanos, maibe mos kontra prinsipios ho regras jogo demokratiku nian. 

Alkatiri ko’alia ba TVTL, nega katak nia nunka fahe kilat ba ema ruma. Nia prontu atu simu investigasaun husi entidade sira internasional (TVTL, 09/06/2007). Enkuanto Rogerio Lobato lakon husi orbita.

Mari Alkatiri ho Rogerio Lobato espesialista iha buka bibi metan (bode expiatorio). Se mak hatee, sira na’in rua sei dun ba Paulo Martins ho Ismail Babo ou ba Taur Matan Ruak ho Lere mak fahe kilat. Susar atu dun ba Igreja ho partido sira opozisaun, tanba sira nee la iha asesu ba armazem PNTL ho F-FDTL nian. Maibe ho provas no testemunho barabarak, nebee hatudu liman ba Mari ho Rogerio, ita la hatene sira rua sei konsegue hetan bibi metan ruma eh lae.  

Ema barak mos deskonfia relasaun nebee metin tebes entre Alkatiri ho Rogerio Lobato. Hanesan sira rua prepara hela buat ruma husi kotuk sem kuiñesimentu husi militante Fretilin nian sira seluk. Rogerio Lobato hasai husi ministro Interior la to’o semana rua, Alkatiri foti kedas nia ba Vice-Prezidenti Fretilin nian. Dala ruma, fo pozisaun nee ba Rogerio Lobato hodi nia bele organiza grupo sivil armado nebee iha ou halo Rogerio labele loke sai hotu plano aat sira Alkatiri nian.

Ema hotu hatene, iha tinan 1980 nia laran, Rogerio Lobato ba tuir treino terrorista nian iha Libia, iha rai Arabe ida. Nia hakarak introduz aksaun terrorista nian iha Timor, maibe Xanana Gusmão iha tempo nebaa, nudar komandante FALINTIL la simu Rogerio nia hanoin, tanba lakohi atu mundu akuza FALINTIL iha ligasaun ho grupo terrorista sira. Neduni, ohin loron, ita la hakfodak se Rogerio Lobato ho Mari Alkatiri hakarak hamosu grupo terrorista ida iha TL liu husi fahe kilat ba ema sivil sira. Felizmente, sivil balu nebee simu kilat nee iha fuan, la hanoin aat ba Timor no hakarak halo la’o kualker prosesu politika tuir dalan demokratika nian, neduni, sira loke sai tiha plano terrorismo nian nebee perigozu tebes nee.

Karik plano terrorismo nian nee la loke ba publiku, sei halo Timoroan barak moris la hakmatek, sei halo Timoroan barak fakar ran no mate. Nunee mos la sei dada investidor sira mai iha Timor tanba investidor sira hakarak kuda nia osan iha rai nebee la iha funu, maibe iha rai nebee iha seguransa ho estabilidade diak. Karik plano terrorismo nian nee la denunsia sai sei provoka guerra sivil ida nebee halo Timoroan sira sei oho malu mohu.

Foin mak ita hatene lolos Rogerio Lobato ho Mari Alkatiri ninia ameasa katak karik la hili Fretilin no hatun Mari Alkatiri sei mosu funu no fakar ran. Los duni, sei funu no fakar ran tanba sira na’in rua mak prepara funu ida nee, sira na’in rua mak prepara fakar ran ida nee liu husi fahe kilat ona ba militante Fretilin sira nebee fiel ba sira rua. Buat ida planeado diak tebes. Neduni, ema ida nia ran fakar iha TL, nee responsabilidade ekskluzivu Mari Alkatiri ho Rogerio Lobato nian. Tanba sira rua mak fahe kilat hodi oho ema sira nebee sira la gosta. 

Felismente, matebian sira kala tulun duni Timoroan sira, tan nee balu loke sai ona jogo terrorismo Alkatiri ho Rogerio Lobato nian. Karik la loke sai, loron ruma TL sai infernu hanesan Afrika nebee funu malu no oho malu tanba de’it buat ida poder nee. 

Ulun boot rua nee sai par ba halo violensia potensial tebes, tanba ida ba tuir treinu terrorismo nian, no ida seluk iha nanis ran violensia ho terrorismo nian. Naran haree de’it ba funu iha Medio Oriente (Timor Tengah) hodi bele kumprende tanba sa mak Arabi sira sempre rekorre violensia hodi realiza sira nia ambisaun.

Durante funu 24 anos ba ukun-an, Alkatiri ho Rogerio Lobato la moris iha Timor, tanba nee, sira rua la sinti terus iha kulit. Tanba nee sira rua ho fasil tebes hakarak buka halo terus tan povo rai ida nee nebee terus no mate barak ona iha tempu okupasaun nian. 

Iha tinan 24 nia laran, sira rua moris diak iha tasi balu. Rogerio Lobato terus oituan, maibe la’os tanba funu. Rogerio Lobato tama iha kadeia liu tinan lima ba leten, la’os tanba funu maibe hakarak buka hariku an, envolve iha kontra bandu diamante, tanba nee autoridade sira Angola nian kaer hodi sulan iha kadeia. Karik tanba ita nia funu, autoridade sira Angola la kaer nian, tanba Governo Angola apoia makaas funu libertasaun TL nian, la’os moral ho politika de’it, maibe mos ekonomika.

Tuir lolos suspende ona Akatiri husi ninia funsaun nudar PM. Hodi nunee hahu ho investigasaun seriu no transparenti ida. Se prova duni katak akuzasaun nee los, la iha dalan seluk ba Prezidenti Republika (PR), maibe tenki hasai kedas Alkatiri hodi nia bele hatan iha Tribunal no simu kastigu ida todan. Karik hetan duni sira rua Rogerio Lobato fahe kilat, bandu kedas sira rua hodi labele partisipa tan iha kualker aktividade politika ruma. Tanba sira partisipa iha aktividade politika, sira bele uza sala militante sira hodi halo violensia nebee bele provoka vitima barak, la’os tulun militante sira hodi tau dame ho hakmatek. Fahe kilat ba ema sivil hodi estraga ema seluk hanesan krimi ida nebee presiza hetan kondenasaun makaas no hakribi. Tanba hahalok ida la hatudu neon demokratiku ho maturidade politika. Fahe kilat ba sivil la’os de’it kontra Konstituisaun RDTL nian maibe hanesan krime boot ida nebee sei  halo ema barak terus no mate. 

Akuzasaun ba Alkatiri ho Rogerio Lobato fahe kilat nee karik los, aktu nee mai reforsa de’it esforsu sistimatiku husi PM Alkatiri hodi konsolida no kuda rezime ditadura iha TL. Esforsu PM Alkatiri nian kona ba kuda ditadura iha TL la’o sistimatiku tebes.  Buat hirak nee ita bele haree husi hakat ida-idak nebee nia halo.  

Ida, Alkatiri buka transforma de’it Assembleia Konstituinte (AK) ba Parlamento Nacioal (PN) hodi Fretilin bele forma Governo, la liu husi eleisaun lejislativa ruma. Transformasaun AK ba PN nee la liu hanesan golpe politiku ida. Militar sira baibain hetan susesu ona iha golpe foin halo programa kona ba ukun nian.  Sira nunka aprezenta uluk programa ba eleitor sira. Esforsu Alkatiri nia liu husi Fretilin hodi tranforma AK ba PN hodi forma Governo no nia sai kedas PM mos hanesan lolos golpe militar ida. Alkatiri nunka aprezenta programa ruma kona ba sistema ekonomika, saude, agrikultura, edukasaun ho sst. ba eleitor sira.  To’o tiha Governo ona mak foin halo programa. Tanba nee mak iha kontestasaun makaas husi sektor balu husi sosiedade sivil nian kona ba  programa sira nebee la lori benefisiu ba povo. Izemplu ida mak hanesan introduz projektu ida hasai ensino relijiozu husi eskola publika sira nebee hetan ona reaksaun makaas husi igreja. Buat hothotu halo liu husi imposição (pemaksaan) no falta de transparensia ho akontabiidade.  

Rua, buka halo lakon opozisaun interna hodi halo militante partido nian labele sai kritiku. Sira nebee kritiku Alkatiri buka suspende no duni sai sira husi partido, hanesan buat nebee Vicente Mau Bocy ho Reis Kadalak hasoru. Ditador sira la simu kritika ho hanoin sira pluralista.  

Tolu, halo deputado sira Fretilin iha PN labele kontra Alkatiri no hothotu tenki foti liman no vota a favor ba projektu aat ho diak nebee Alkatiri aprezenta. Karik balu vota kontra hetan kedas pressaun. Halo PN hanesan lolos ministerio Governo nian ida no Lu-Olo mak hanesan ministro PN nian. Tan nee, Lu-Olo nunka halo la’o ninia papel nudar prezidenti PN nian no prezidenti ba partido hothotu nebee hetan reprezentasaun iha PN. Maibe nia sai fali hanesan porta-voz Governo ho Alkatiri nian. Tanba la hatene hala’o ninia papel nudar reprezentante povo nian, neduni nunka defende aspirasaun ho interesse povo nian, maibe defende liu mak interesse Governo ho ninia partido nian. Lu-Olo hanesan maestro ida, simu muzika husi Alkatiri, deputado sira Fretilin kanta tuir Lu-Olo nia liman bok ba nebee.  

Hat, buka halo fraku partido sira opozisaun la’os de’it liu husi terror ho intimidasaun, maibe limite mos aktividade opozisaun nian hanesan atu halo buat ruma, tenki husu autorizasaun ba autoridade lokal sira nebee Alkatiri mak nomeia no tau iha neba. Tan nee, buat hothotu nebee Fretilin mak halo la iha problema ruma, maibe opozisaun sira mak halo, tenki husu autorizasaun no dala barak ona difikulta partido sira opozisaun hala’o ninia aktividade. Aat liu tan sira hatun partido sira opozisaun nia bandeira ho razaun la husu autorizasaun eh fatin nee baze Fretilin nian. Enkuantu fatin seluk nebee partido sira opozisaun mak maioria, Fretilin livre hala’o ninia aktividade no livre dada ninia bandeira tanba autoridade lokal sira nee Alkatiri mak nomeia ema husi Fretilin nian. Seluk ho nee, hasai no la husik partido opozisaun sira nebee iha forsa makaas hodi labele uza uma Estado nian ba sira nian sede, enkuantu Fretilin bele uza uma Estado nian ba sira nia sede. Partido sira opozisaun labele halo aktividade iha loron ho oras serbisu nian no labele uza fasilidade publiku nian, enkuantu Fretilin bele uza fasilidade publiku nian no bele halo aktividade iha loron ho horas serbisu nian. Iha II Kongressu Fretilin nian, kareta Estado nian mak tula Delegado sira no ministerio barak la serbisu tanba ministro, direktor ho funsionario barak ba tuir hotu Kongressu iha oras serbisu nian.  

Lima, buka domina PNTL ho F-FDTL hodi bele hametin ninia ditadura. La iha ditadura ida metin kuandu la hetan apoio husi militar ho polisia sira. Alkatiri konvensidu sira domina tomak ona PNTL tanba Rogerio Lobato mak kaer maibe seidauk domina F-FDTL nebee mai husi guerrilla no besik liu ba PR Xanana Gusmão. Ida nee hanesan obstakulu boot ida ba Alkatiri atu domina instituisaun nee. Iha F-FDTL nia laran, sektor balu la simu atu kuda ditadura iha TL. Atu domina F-FDTL, la iha dalan seluk ba Alkatiri, maibe iha dalan ida de’it, fahe no harahun instituisaun militar nee. Soran F-FDTL ba malu nunee mos ho PR Xanana Gusmão. Ho dalan ida nee hodi bele tebe sai hotu militar sira nebee lakohi tuir Alkatiri no leal ba PR Xanana Gusmão nebee defende demokrasia. Ikus mai, kaer metin nafatin militar sira nebee fiel ba Alkatiri ou no minimu, sira nebee la manifesta ninia opiniaun nakloke kontra ditadura Alkatiri nian. Ho halo rahun tiha F-FDTL hodi ikus mai iha rekrutamentu foun ba membro F-FDTL, sira bele rekruta ema sira nebee ligado ho Fretilin ou no minimo fiel ba Alkatiri. Atu dada F-FDTL ba nia sorin, nia la’os de’it buka soran brigadeiro Taur Matan Ruak no koronel Lere ho PR Xanana Gusmão maibe dun partido sira opozisaun mak hakarak halo rahun F-FDTL. Tanba jogo foer ida nee, halo F-FDTL ohin loron naksobu ba rua, halo instituisaun nebee uluk sai ema hotu nia orgulho (kebanggan), ohin loron, lakon respeito husi populasaun. 

Nen,  iha desenvolvimento iha terreno, la hatudu katak Alkatiri hetan apoio total husi PNTL ho F-FDTL atu tulun halo terror ba partido sira opozisaun no halo manan Fretilin iha eleisaun 2007 hodi hametin ninia poder ho ditadura. Tan nee, antes de II Kongressu Fretilin nian, namakari ona issue katak Fretilin fahe kilat ba civil sira. La’os issue de’it, Rogerio Lobato rasik ko’alia iha publiku, iha Kintal Boot, atu fahe kilat ba civil sira. No kilat sira nee agora hetan ona balu iha sivil sira nia liman. Alkatiri rasik mos dehan, depois de insidente Gleno, nia dehan atu mobiliza quadro sira Fretilin nian hodi hamutuk ho PNTL atu halo perseguisaun ba ema sira nebee provoka instabilidade. Husi nee rasik bele konvense ona ita katak alegasaun ida hateten Alkatiri ho Rogerio Lobato fahe kilat ona ba militante sira Fretilin nian bele los. Ohin loron, klaru liu tan, testemuiñu sira nebee simu kilat rekuiñese rasik katak sira simu kilat husi Rogerio Lobato ho Alkatiri. Fahe kilat ba militante sira, la’os de’it hodi halo terror no oho sira nia opozitor politiku sira , maibe mos hodi hamos opozitor internu iha Fretilin nia laran, hanesan Grupo Mudansa Fretilin nebee lidera husi Jose Luís Guterres nebee sira dehan “la respeita regras Fretilin nian”. La’os nee de’it, ho kilat nee hodi oho grupo Peticionario nebee hanesan obstakulu boot ba Alkatiri ho Rogerio Lobato atu kuda ditadura iha TL.  

Hitu, buka fahe Timoroan ba LM ho LS hodi sai fraku nunee sira bele ukun nafatin. Problema LM ho LS foufoun ki’ik no la reprezenta buat ida. Maibe PM Alkatiri ho hakarak husik problema nee sai naruk no boot hodi fahe Timoroan sira. Ohin loron fahe tiha Timoroan sira ba rua no halo Timoroan sira envolve ona iha konfrontu fiziku, la’os de’it entre militar sira maibe envolve mos civil sira.  Minoria sira labele ukun kuandu maioria sira hamutuk. Tan nee, sira buka fahe Timoroan sira hodi labele hamutuk, halo sai fraku hodi labele kontra minoria sira nia dominio, minoria sira nia poder ho ditadura. Fahe Timoroan sira ba LM ho LS hodi Timoroan sira moris deskonfia malu no la simu malu diak. Jogo ida nee ho objektivo la’os hafraku unidade Timoroan sira nian de’it, maibe mos bele halo atu maluk sira LM la simu sira LS ukun no maluk sira LS la simu sira LM ukun. Ho nunee, se mak bele ukun, sira nebee, la halo parte LM ho LS nee. Alkatiri mai husi nebee ema hotu hatene. Nee politika kolonialista ho ditadura sira nian nebee buka fahe no soran ema ba malu hodi sai fraku hodi sira bele ukun nafatin. Infelismente, ita ukun an tiha ona, maibe la hanesan ukun-an, tanba ema seluk mak ukun ita nafatin no fahe ita nafatin. Timoroan sira, husi LM ho LS tenki konsiente katak jogo foer ida nee ho objektivu fahe Timoroan sira hodi sira bele ukun nafatin. Iha fulan hira ikus, tanba Timoroan sira la konsiente ho jogo nee, monu iha jogo nee mak halo Timoroan ho Timoroan baku malu no oho malu, maibe Alkatiri tuur hamanasa, hemu whiski hodi doko ain, enkuantu Timoroan sira susar atu hetan we mos ida hodi hemu.  Timoroan sira tenki konsiente katak nee jogo politika foer ida, neduni tenki tau ba kotuk buat nebee akontese ona, hodi hothotu hamutuk no fo liman ba malu hodi kontra ema grupo oan nebee hakarak kuda ditadura iha TL, grupo oan nebee hakarak sama Timoroan sira no hatun Timoroan sira liu husi lia-fuan sira hanesan “fahi krekas, “fuk naruk la fahe”, “manduku”, “sarjana supermi” ho sst. Grupo oan nee lakohi Timoroan sira nia unidade, lakohi Timoroan sira moris iha dame ho hakmatek, tanba nee sira buka soran Timoroan sira liu husi LM ho LS.  

Walu, atu halo Fretilin hili Alkatiri nafatin, iha Kongressu II Fretilin nia liu ba, “ulun boot” ida nee ho licik tebes muda tiha voto sekreto nebee baibain Fretilin uza ba iha votu foti liman. Ho metodo voto ida nee, halo delegado sira hotu ta’uk hodi bele hili Alkatiri nafatin. Metodo ditadura komunista nian nebee Fretilin adopta ona nee halo Alkatiri manan ho maioria absoluta. Metodo ida nee mak Alkatiri sei buka kaer metin nafatin hodi hametin liu tan ninia poder ho ninia ditadura. Sira nebee la foti liman eh kontra Alkatiri la’os de’it sei lakon serbisu ho promosaun ba fatin nebee diak liu iha funsaun publiku, maibe bele lakon nia vida tanba kilat nebee sira fahe ona ba sivil ho missaun ida oho opozisaun sira, inklui sira nebee kontra Alkatiri iha Fretilin nia laran. 

Sia, hasai lei difamasaun hodi halo pressaun ba ema kritiku sira, partido opozisaun sira, opozisaun internu sira, nunee mos ba imprensa tomak atu labele lekar sai sira nia politika nebee la demokratiku, la transparente nebee nakonun ho KKN. Lei difamasaun nee sai, Alkatiri ho iis boot halai ba tribunal hodi halo keisa katak presidenti PD, Fernando La’Sama halo difamasaun ba nian, maibe nia la hatama ba tribunal empresa sira nebee halo akuzasaun lolos ba nia katak nia simu suborno (suap), maibe hatama fali ema nebee ko’alia tuir de’it buat nebee empresa sira ko’alia.  

Sanulu, halo pressaun no buka halo mate imprensa sira nebee independente no kritiku. Hanesan izemplu, buka halo boikota tun sa’e ba STL kuandu jornal ida nee fo sai kona ba ema mate hamalaha iha Distrito balu. La’os nee de’it, duni sai STL husi ninia serbisu fatin iha Kolmera ho razaun katak uma nebee STL uza uma Estado nian, maibe Fretilin rasik uza uma Estado nian livre husi lei nee rasik. Aat liu tan mak hasai tiha STL husi uma nee, maibe la hadi’a no la uza, ohin loron, uma nee sai fali hanesan sintina ida iha sentru sidade laran. Nee hatudu katak Governo Alkatiri nian la iha vizaun, la iha plano, hatene de’it halo perseguisaun hodi hametin poder. Tan nee, hasai tiha ema husi uma sira nee, maibe la hatene atu halo sa-ida ho uma sira nee. 

Sanulu resin ida, la iha dialogo ho partido sira opozisaun, maski sempre halo retorika kona ba dialogo permanente. Iha mundu nee, la iha ditador ruma hakarak halo dialogo ho partido sira opozisaun no sosiedade sivil. La halo dialogo tanba iha sorin ida arrogante no iha sorin seluk fraku iha aprezenta argumento neduni buka ses husi dialogo. Ta’uk dialogo tanba hanoin ho dialogo nee bele halo sistema sai nakloke no hamonu sira nia poder, tanba nee sira subar an metin iha nuu nia kakung okos hanesan manduku hodi labele iha kontaktu ho ema sira nebee iha hanoin la hanesan ho sira. Ditador sira sempre buka ses husi dialogo maibe buat hothotu halo liu husi impozisaun no hetan lejitimidade ho aprovasaun husi deputadu sira nebee laliu hanesan boneko sira nebee sira monta hela iha Parlamento hodi hein foti liman ba buat aat ho diak hothotu nebee ditador sira hakarak halo.  

Sanulu resin rua, ditadura iha nebenebee la kuiñese buat ida desentralizasaun. Tanba desentralizasaun sei halo fraku sira nia poder, tan nee, sira buka sentraliza buat hothotu iha sira nia liman. La iha eleisaun ba estrutura sira iha okos, buat hothotu halo liu husi nomeasaun, nunee hodi bele hili ema nebee sira konfia, la’os ida povo gosta, hodi reforsa sira nia poder ho ditadura. Tan nee, mak to’o ohin loron, la iha eleisaun ba Administrador Distrito ho Subdistrito. Eleisaun xefe suku, sira aseita halo, tanba, pratikamente, xefe suku sira la iha poder ba buat ida, tanba nee la halo parte estrutura Governo eh Estado nian. Tanba buat hothotu halo liu husi nomeasaun, neduni ema sira nebee sira tau iha Distrito ho Subdistrito la’os defende interesse povo nian, maibe defende interesse ditador sira. Ho nomeasaun nee hodi sira bele hili no troka ema tuir sira nia gosto, la’os tuir povo nian.  

Sanulu resin tolu, halo konfrontasaun ho Igreja ho objektivu halo fraku instituisaun nebee la apoia atu harii ditadura iha TL. Tan nee, buat ki’ik boot nebee sidadaun sira halo hodi manifesta sira nia deskontentamentu ho politika Governo nian, Alkatiri ho ninia ema sira, ho liman mamar tebes, dun Igreja eh kleru sira mak iha kotuk. 

Sanulu resin hat, haruka Timoran sira ba estuda iha Kuba, rai nebee ukun tuir ditadura nian no ditadura nebee ukun kleur liu ona iha mundu. La’os halo relasaun diak no metin de’it ho ditador Fidel Castro, maibe halo mos relasaun diak ho Republika Popular China. Iha II Kongressu Fretilin nian, Alkatiri konvida partido sira Komunista nian mai tuir Kongressu no iha Kongressu nee, representante partido Komunista China nian halo intervensaun no promete atu apoia makaas liu tan Fretilin hodi ukun. Nee signifika katak Alkatiri hakarak duni harii ditadura ida, tanba nee, nia bolu rai sira ukun tuir ditadura Komunista nian mai hodi hanorin hela oin-sa ukun tuir ditadura nian. 

Alkatiri halo politika hanesan ninia profissaun. Ho politika mak nia bele hetan han ho hemu. Karik sai husi politika nia bele mate hamalaha, tan nee, nia hako’ak metin poder nee, maski halo ema rihun ba rihun ona terus, balu kanek no mate. Ema mate liu ona na’in ruanulu resin, nee la’os oituan. Ema ida de’it mos ninia vida ema labele sosa, sa tan ema ruanulu resin nian. Ba Alkatiri, ema nia vida folin la iha, tanba nee, nia hakarak ema mate tan. Nia hakarak ema tiru malu iha fatin hothotu iha Timor laran no mate mohu mak nia foin sai husi PM, tanba nee nia dehan: “Hau sei sai kuandu mosu tiru malu iha fatin hothotu” (STL, 06/06/2007). 

Alkatiri ho Rogerio Lobato moris kleur iha Afrika. Sira hatene tan-sa mak iha Afrika nunka hetan paz no afrikano sira sempre envolve iha funu tanba kilat nebee namakari iha ema sivil sira nian liman.  Iha Afrika ema funu malu beibeik tanba politiku sira fahe kilat no mobiliza ninia militante sira hodi funu hasoru malu. Buat nebee halo ita hakfodak mak sira aprende buat aat sira iha Afrika, em vez de buka evita buat aat sira, lori fali buat aat sira nee mai kuda iha TL. 

Fahe kilat ba sivil sira, nee hatudu katak sira lakohi povo rai ida nee moris diak ho hakmatek, la hanoin halo diak ba povo ho rai Timor, maibe hanoin de’it poder no halo aat ba rai ida nee. Karik sira hanoin diak ba Timor, tuir lolos sira tenki respeita Konstituisaun. Iha PNTL ho F-FDTL atu defende Governo ho Estado tuir Konstituisaun haruka, neduni la’os ba halo buat sira kontra Konstituisaun hanesan fahe kilat ba sivil sira hodi defende Governo. Lider sira nebee hanoin de’it poder no hamrok ba ran, la merece moris iha Timor. Fatin nebee diak liu ba sira mak iha Afrika ho Medio Oriente (Timor-Tengah), iha rai sira nebaa mak lider sira gosta halo funu no hamrok ba ran.            

Lider sira nebee fahe kilat ba ema sivil, la iha diferensa ho jeneral assassinio sira Indonesia nia nebee forma milisia iha 1999, tanba sira hanoin aat ba povo Timor, maibe hanoin de’it poder no ukun iha ema mate nia leten.

Ohin loron, PM Alkatiri hetan akuzasaun fahe kilat husi sira nebee simu kilat nee rasik. Tanba nee, tenki forma komissaun independenti ida, involve mos entidade internasional sira iha laran, hodi halo investigasaun to’o iha problema nee nia abut. Karik prova duni Alkatiri ho Rogerio Lobato fahe kilat, tenki fo kastigo todan ida ba sira rua.

Ema hotu hatene katak Alkatiri ho Rogerio Lobato nunka iha hanoin diak ba Timor. Karik, iha manifestasaun nebee Igreija organiza iha tinan 2005, hatun kedas Alkatiri, dala ruma povo Timor la hetan terus no mate hanesan ohin loron. Agora, se la hasai Alkatiri husi Governo, iha eleisaun lejislativa 2007 mai, situasaun sei sai aat liu tan, ema barak sei terus no mate barak liu tan kompara ho ida ohin nee. Ninia razaun mak nee, sira fahe kilat ona ba ema sivil hodi halo guerra civil. Kuandu guerra civil mosu, la’os ema sira iha Dili laran de’it mak terus no mate, maibe violensia sei mosu iha Timor laran tomak no halo ema sei oho malu makaas iha fatin hothotu. Tan nee, la iha razaun atu kaer metin Alkatiri nudar PM, maibe tenki hasai nia hodi bele tau fila fali dame no hakmatek iha rai ida nee.
            
Nota: Artigu ne'e publika iha STL, edisaun 13/06/2006

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL