UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




Roque Rodrigues ho Rogerio Lobato Sai Husi Governu Lalar Troka Foer La Muda

Roque Rodrigues ho Rogerio Lobato Sai Husi 
Governu  Lalar Troka Foer La Muda

Carlos da Silva L.F.R. Saky

Ho laran susar haree Timoroan sira ohin loron moris iha situasaun ida todan tebes. Uluk, iha tempu rezistensia, Timoroan sira iha vila fo hatene ba malu hodi ses eh loke nia oda matan ba malu hodi subar sira nebee polisia ho militar sira buka atu kaer eh oho. Sira subar malu iha situasaun susar nia laran no la husu malu husi LoroSa’e (LS) eh LoroMonu (LM). Atu halo gurreilleiru sira labele mate ba hamalaha hodi bele kontinua funu ba ukun-an, populasaun iha vila, husi LS to’o LM, hothotu haruka tulun ai-han, ai-moruk ho ropa ba ai-laran. Sira la husu, tulun sira nee, fo ba ema LS eh LM. Nunee mos subar komandante sira nebee tun mai iha vila buka informasaun eh tulun organiza aktividade klandestina, populasaun la husu guerrilleiru sira nee mai husi LS eh LM.

La iha historia ida ema LS orgulho no respeita de’it komandante sira LS nian no ema LM sira orgulho no respeita de’it komandante sira LM nian. Hothotu hetan orgulho no respeito husi LM to’o LS. Kuandu komandante LS ida mate la’os ema LS de’it mak laran susar no tanis, maibe ema LM hotu. Nunee mos komandante LM ida mate, la’os em LM de’it mak laran susar no tanis, maibe ema LS hotu. Espirito maun-alin ho solidariedade ida metin tebes.

Iha tempu okupasaun nian, ulun boot hothotu hatudu sinseridade ho humildade ida makaas. Simu no rona ema hotu nia hanoin no buka envolve ema hotu iha funu la ho halo diskriminasaun ruma. Faktu sira nee mak halo unidade nasional ida metin tebes. Infelizmente, ohin loron buat sira nee hotu lakon la’os de’it ida-idak dada ninia ikan ba nia sorin, maibe mos tanba ulun balu sai arrogante no basa hirus matan katak, sira mesak mak uluk funu eh karik la ho sira TL la hetan ukun-an. Tanba arrogansia ida nee halo sira hanoin katak sira iha direitu ba buat hothotu, enkuantu ema rihun ba rihun sei terus no moris aat la hetan atensaun ruma, maski ema sira nee mos uluk fo kontribuisaun makaas ba funu ukun-an. Ohin loron, unidade nasional lakon tanba ema ida-idak sura nia kole, hanesan lolos ema ruma mak uluk obriga sira partisipa iha funu ba libertasaun. Unidade nasional nee lakon tanba la’os de’it na’i ulun balu sai arrogante maibe mos privatiza no individualiza ukun-an nebee mai husi ema hotu nia kosar ben sai fali hanesan ema balu nian kosar ben mesak.

Situasaun muda halo ema barak nebee uluk humilde sai arrogante no megalomano. Seluk ho nee, mosu mos klasse sosial, politika ho ekonomika oioin nebee mai husi background funu na’in nee. Funu na’in balu nebee la iha kapasidade atu kompete monu ba klasse nebee okos liu (baixo) no sai marjinalizadu, sira nebee iha kapasidade eh hetan oportunidade diak monu iha klasse media (klaran) ho alta (leten). Buat hirak nee hotu tau hamutuk ho numeru desemprego (pengangguran) populasaun jovem ho aktivu sira nebee boot tebes, nunee mos ho pratika KKN nebee halo ki’ak ema barak, ohin loron, hamosu ona inssatisfação social (kecemburuan sosial) ida nebee susar tebes atu kontrola.  Ema barak la tahan ona ho moris terus nebee todan tebes enkuantu iha grupo kikuan ida mak goza ho buat hothotu iha ukun-an nia laran nebee mai husi politika sentralizasaun ba buat hothotu no la iha la transparensia ho akontabilidade.

Ohin loron, Timoroan sira fila kotuk ba malu, duni malu, baku malu, tiru malu, oho malu,  sunu malu nia uman eh sobu uma hodi na’uk sasan reprezenta duni rosto (wajah) insatisfasaun social nee. La’os nee de’it, politika PM Alkatiri nian nebee favorece de’it ba familia ho amigo sira (KKN) tanba buat hothotu sentralizadu iha ninia liman no la iha transparensia, nunee mos ho ninia relasionamentu interpessoal nebee polemiku no konflituozu ho ema hotu halo deskontentamentu sai makaas no kro’at liu tan.

Alegasaun kona ba diskriminasaun iha promosaun nebee iha relasaun ho LM no LS iha F-FDTL nia laran, nebee foufoun hanesan buat kikuan ida, ohin loron, nakfera no sai boot hanesan rezultadu husi insatisfasaun akumulado husi buat hothotu nebee temi iha leten. Tan nee, atu tau fila fali paz ho dame iha TL no hametin fila fali unidade entre Timoroan sira, la’os de’it rezolve problema nebee mosu iha F-FDTL nia laran, maibe tenki hadi’a sistema ho aparelho Estado nian tomak. Presiza iha desentralizasaun, iha transparensia, iha akontabilidade no tenki halakon KKN nebee moris hanesan ai-kulat iha TL.

Buat ida LM ho LS la existe iha realidade social Timor nian no nunka iha ninia naha politik ruma. LM ho LS hanesan buat ida hodi hatudu de’it direksaun (arah) ida, katak ema nee hela iha parte nebee. Nia la reprezenta identidade sosiu-kultural ho politika ruma. Ohin loron, hakarak eh lakohi, tenki rekuiñese katak lia-fuan LS ho LM manan ona sentidu ida tanba provoka ona krize boot, halo ona ema barak kanek no mate, halo ona uma barak sai akudesan. Buat nee mosu tanba ema balu hatudu ninia arrogansia ho superioridade no subestima sira seluk nian. Karik na’i ulun sira iha sensibilidade no buka rezolve kedas bainhira problema nee sei ki’ik, ohin loron, lia-fuan LS ho LM la dehan buat ida. Maibe ulun boot sira, liliu PM Alkatiri, kunsidera problema nee ki’ik, ohin loron sai boot no nakfera tiha ona, iha nebee halo ona ema rihun ba rihun terus no mate. Ita la hatene bainhira mak hotu no fila fali ba situasaun normal.  

Problema LS ho LM agora sai hanesan bomba gazolina jigante ida. Karik la kontrola didiak no soe bosok ahi-kose oan ida ba laran, nia bele nakfera no transforma ba vulkaun ida nebee susar atu kontrola. Presiza politika ida diak no dialogo barak hodi evita issue LS ho LM nebee sai ona ameasa latente ba estabilidade.

Dala barak ona Timoroan sira husu, liliu povu ki’ik ho ema laran diak sira nebee lakohi fahe TL ba LS ho LM, atu rezolve lalais problema “diskriminasaun” iha F-FDTL nia laran. Dala barak mos hakerek na’in sira husu tesi problema  nee ho didiak no lais hodi labele hamosu krize ida boot liu nebee bele afekta ba estabilidade. Infelizmente, tanba hakarak hakail buat ruma husi krize nee ba interesse pessoal ho partido nian, PM Alkatiri lakohi buka rezolve lalais, maibe dada sai naruk no boot. Aat liu tan mak buka soran brigadeiro Taur Matan Ruak ho PR Xanana Gusmão hodi bele hadok F-FDTL husi PR iha sorin ida no iha sorin seluk buka hafraku mos partido sira opozisaun liu husi soe issue oioin katak, partido sira opozisaun hakarak hamosu instabilidade tanba apoia F-FDTL Peticionario. La’os ida nee de’it, buka soran mos partido opozisaun ho F-FDTL tanba Alkatiri dehan beibeik partido sira opozisaun hakarak harahun F-FDTL. Karik PM Alkatiri iha vontade diak, tuir lolos bolu partido sira opozisaun hamutuk ho orgaun soberania sira hodi buka solusaun diak ida ba problema nee. Maibe la iha vontade diak, neduni, la’os de’it la buka lalais rezolve problema nee, maibe buka soe issue tun sa’en ho objektivu hodi halo F-FDTL ho PNTL bele kontra partido sira opozisaun. Ho manobra sira nee hakarak lori F-FDTL ba Fretilin nian sorin hodi bele hametin liu tan Alkatiri ninia ukun ho ditadura. Tanba dala barak ona Alkatiri dehan Fretilin ho nia sei ukun to’o tinan limanulu (50).

La iha ditador ruma iha mundu nee ukun to’o tinan 50. Alkatiri hakarak halo historia foun, nia hakarak ukun kleur liu ditador sira tomak iha mundu. Tan nee, nia buka domina tomak PNTL ho F-FDTL iha sorin ida no iha sorin seluk buka hafraku partido sira opozisaun. Seluk ho nee, hodi bele lejitima katak Fretilin mak hili nia, nia hamosu metodo sira ditador komunista nian iha Fretilin nia laran, hanesan halo eleisaun ba lideransa Fretilin nian la’os liu husi voto sekretu nebee baibain Fretilin uza, maibe, troka fali ho metodo voto foti liman. Buat hirak nee seidauk to’o, no aat liu tan, tuir tenente Gastão Salsinha, sira fahe kilat ba militante Fretilin sira ho objektivu oho F-FDTL Peticionario sira ho lider sira partido opozisaun nian (Lusa, 30/05).

Alkatiri halo buat sira nee la’os naran halo de’it, maibe tuir plano ida ho objektivu kuda ditadura. Seluk ho buat sira temi iha leten, hodi reforsa ninia poder, Alkatiri mos haruka Timoroan sira ba estuda iha Kuba no halo relasaun ida metin no besik ho rai nee ho Republika Popular China. Halo relasaun metin no besik ho rai rua nee ho objektivu atu kuda neineik-neineik metodo sira ditador ho Komunista nia iha rai TL. Buka domina PNTL ho F-FDTL ho objektivu konsolida hanoin ida kuda ditadura nee rasik. Iha parte politika nian, atu hametin liu tan ninia poder, la’os de’it suspende no hasai husi partido ema sira nebee iha hanoin la hanesan ho nia, maibe mos hametin metodo sira Komunista nian nebee iha relasaun metin ho ditadura, hanesan hahu ona kuda voto foti liman iha Fretilin nia laran. Haree husi buat sira temi iha leten, bele dehan, Alkatiri ninia plano atu harii ditadura iha TL la’o sistimatiku tebes.

Iha rai komunista sira iha Europa Leste, Leninista ho Estanilista sira ukun tuir buat nebee sira bolu ditadura proletariado. Lori ema proletariado sira nia naran hodi ukun, maibe proletariado sira la tuir hola desizaun. Elite kikuan ida mak ukun no hariku an lori proletariado sira nia naran. Iha TL proletarido mais ao menus hanesan ho maubere. Alkatiri ho ninia grupo, elite kikuan ida, mak ukun no hariku an lori maubere sira nia naran. Maubere sira rasik la hatene buat ida, nunka tuir hola desizaun no dala barak hetan tan insulto ho ofensa husi Alkatiri nebee bolu sira “fahi krekas”, “fuk naruk la fase”, “manuduku” ho sst. Maubere sira mak kiak no terus nafatin hanesan mos proletariado sira iha Europa.

Infelizmente Alkatiri la buka kria kondisoens hodi ema bele hetan serbisu no iha osan hodi sosa kateri hodi tesi fuk, maibe nia insulta fali ita nia maun alin sira nee ho lia-fuan “fahi krekas”, “fuk naruk la fase” ho sst. Alkatiri la tau matan ba maubere sira, maibe uza de’it sira nia naran no eksplora de’it sira nia emosaun hodi bele fo apoio ba nia hodi nia hametin liu tan ninia poder. Uza de’it maubere sira hanesan objektu ida, tan nee, iha momentu nebee nia la presiza ona nia dehan “ema sira fuk naruk la fase”, nee la’os Fretilin.

Uluk Lenine ho Estaline nebee ukun iha Uniaun Sovietika mos hatais mos, kesi gravata no sui fuk kaber mak la’o iha ema proletariado sira ho kalsa no sapatu nakles nia leet. Alkatiri mos hanesan, hatais mos, fuk nabilang, tesi ibu-rahun kaber mak la’o iha maubere sira nebee la’o ain tanan, “fuk naruk” no “la fase” nia leet. Alkatiri la’o ho kareta luksu (mewah), ho seguransa metin, tuur iha ar kondisionadu (AC) nia okos mak halo ninia politika hodi hametin ninia poder, maibe maubere sira la’o ain tanan, la’o kosar metan suli ho nia ai-leba, tuur hakdasak iha rai rahun laran mak fa’an ninia sasan hodi tutan nia moris.

Ohin loron krize mosu makaas, maubere rihun ba rihun terus, moras no hamalaha iha fatin sira refuziadu nian. Maubere sira nia uma ho kios ahi han mohu, maibe PM Alkatiri nebee gosta halo viva maubere, ohin loron subar de’it iha uma laran, la buka ko’alia ho ema refuziadu sira hanesan PR Xanana Gusmão ho Ramos Horta halo. Karik povo maubere mak hili Alkatiri ba PM, nusa mak nia tauk hasoru malu ho povo nee iha situasaun susar nia laran? Alkatiri so hein, situasaun diak ona mak nia sai no lori membru Governu barabarak ho seguransa oioin tuir nian an hodi ba fa’an nia ikan liu husi governasaun aberta, maibe ohin loron povo Maubere hetan susar oioin, Alkatiri subar lakon.

Iha situasaun manas, leuan mos bele sai manduku no bele tama no subar iha nuu nia kakung okos tanba la brani hasoru no ko’alia ho povo maubere. Buat ida kontraste no kontraditoriu tebes. Alkatiri la identifika an liu oituan ho ema maubere, maibe eksplora de’it maubere sira nia emosaun hodi hametin ninia poder.

Iha momentu nebee mosu relasaun ida difisil entre brigadeiro Matan Ruak ho PR Xanana Gusmão, Alkatiri la laran rurua koko hodi hatene nia domina ona F-FDTL eh lae. Nia koko ho fo ordem oral (ho ibun) ba F-FDTL liu husi koronel Lere hodi tun iha Dili aktua hasoru F-FDTL Peticionario sira ho ninia massa nebee liman mamuk. Ordem nebee viola Konstituisaun tanba ho ibun de’it no la konsulta ho PR Xanana Gusmão, halo F-FDTL tun duni iha Dili iha loron 28 fulan Abril no halo ona ema sivil barak kanek no mate no halo mos populasaun rihun ba rihun terus no halai ba foho hodi salva nia moris. Ema halai ses husi mate, simu terus oioin, maibe Alkatiri sei goza katak sira halai nee ba PIKNIK.

Tan sa mak Alkatiri hakarak domina PNTL ho F-FDTL tomak? Tanba nia hakarak harii ditadura ida iha Timor hanesan uluk Salazar halo iha Portugal. Salazar mos ema civil, maibe tanba domina tomak militar ho polisia, nunee mos Igreja, neduni halo nia ukun sai metin no kleur liu iha Portugal. Iha Timor, Alkatiri buka atu kontrola hotu forsa moris sira nebee iha, maibe susar kontrola Igreija, tanba Alkatiri ema Islam no mai husi familia Arabi. Karik nia ema Kristaun, nia bele de’it buka domina mos Igreja hanesan uluk Salazar halo. Tanba labele domina Igreija, nia buka halo konfrontasaun ho instituto reliziozu ho objektivu oin-sa bele halo povo bele lakon fiar ba kleru (bispo, padre ho madre) sira.

Alkatiri ninia estratejia balu halai sala ona. La domina  PNTL, neduni halo membru balu ses husi PNTL hodi ba hamutuk fali ho major Alfredo hodi hasoru F-FDTL. F-FDTL mos nakfera ba rua no halo sira ho sira tiru malu. Seluk ho nee, Igreja mos la hakruk ba Alkatiri, la’os de’it tanba Alkatiri ema Islam no mai husi familia Arabi nebee konflituozu, maibe Igreja mos kontra metodo sira komunista nian nebee Alkatiri buka kuda iha rai TL. Nunee mos Alkatiri la konsegue sobu partido sira opozisaun ho halo lakon opozisaun interna iha Fretilin nia laran, tanba sira nee la’os de’it uluk funu ba ukun an maibe mos hakribi tebes ba ditadura. Elementu sira nee hotu mak sai hanesan obstakulu boot ba Alkatiri hodi kuda ditadura iha TL, maski nunee, Alkatiri buka koko nafatin liu husi introduz metodo sira ditadura ho komunista nian iha Fretilin nia laran.

Ohin loron, F-FDTL lakon prestijiu, naran diak ho respeito nebee mai husi guerrilla iha povo TL nia matan tanba de’it PM Alkatiri ninia politika ida instrumentaliza instituisaun nee ba ninia interesse pessoal ho partido. Atu manan fila fali naran diak no respeito mak F-FDTL tenki sai independente lolos, la halis ba partido politiku ruma hodi bele defende lolos interesse nasaun ho Estado TL nian.

Buat hothotu sai deskontroladu ho F-FDTL ho PNTL tiru malu iha nebee da’it to’o sivil sira ataka malu no oho malu. Buat nebee foufoun Alkatiri uza hodi ameasa ema seluk fila ameasa rasik nia an hanesan baibain ema dehan: “ lori ai-moruk aat fekit ema seluk maibe fekit fila hasoru rasik nia na’in”. Ohin loron militar balu hahu kontra Alkatiri no husu nia atu sai husi PM, hanesan major Alfredo Alves Reinado ho tenente Gastão Salsinha nebee bolu Alkatiri “kriminozu”.

Tanba susar ona kontrola krize nebee nia husik sai boot iha nebee ameasa rasik ninia poder, Alkatiri buka salva an liu husi tau sala todan ba de’it Rogerio Lobato ho Roque Rodrigues nia leten.

Rogerio Lobato sala duni tanba durante nee halo arbiru de’it no uza PNTL ba ninia interesse pessoal no partido nian. Roque Rodrigues mos sala tanba la buka rezolve lalais problema nebee mosu iha F-FDTL nia laran. Tanba ministro rua nee serbisu la los mak halo instituisaun rua nee la’os de’it nakfera maibe mos envolve iha tiru malu no oho malu nebee ohin loron kuiñese ho Massakre Kaikoli. Neduni, ema ruma la hakfodak bainhira PR Xanana Gusmão husu hasai ministro rua nee husi Governo. Sira rua sai tiha ona, maibe refuziadu sira mos seidauk fila ba uma no povo husu nafatin atu hasai Alkatiri husi PM, tanba nia mak hanesan kulpadu prinsipal. Hanesan major Alfredo Alves Reinado hateten: “Kriminozu sira la’os Rogerio Lobato i nem Roque Rodrigues. Responsavel ba konflitu sira nee tomak mak Mari Alkatiri” (O Primeiro de Janeiro, 31/05). ... nia [Alkatiri] kriminozu ida no labele husik nia hela nafatin hanesan primeiro ministro” (AFP, 31/05).  Mari Alkatiri responsabiliza ba krimi barak nebee halo iha loron hira liu ba... Karik nia sidadaun Timor,  lider no politiku ida diak, nia tenki sai husi fatin [primeiro ministro] no tenki hatan iha tribunal. Karik la sala bele serbisu fila fali. Karik sala ninia fatin mak iha kadeia (MIO, 01/06). Tenente Salsinha mos klaru tebes: “Se mak fahe no halo Timoroan sira funu hasoru malu la’os ministro Rogerio Lobato i nem ministro Roque Rodrigues”. Alkatiri mak kulpadu boot, tan nee nia “tenki sai”. “La to’o ho hasai de’it ministro Interior ho Defesa” (Primeiro de Janeiro, 31/05).

Alkatiri kulpadu la’os tanba de’it nia nudar PM nebee la hatene rezolve problema, maibe nia envolve direitamente iha krize nee, tanba nee major Alfredo ho Salsinha bolu nian “criminoso”. Alkatiri la’os la iha de’it kapasidade atu koordena ho nia ministro sira hodi rezolve problema iha F-FDTL nia laran, maibe nia hakarak duni husik problema nee sai naruk no boot hodi hetan buat nebee nia hein, maibe buat nee sai la kontroladu no aat iha nebee halo ona ema rihun ba rihun terus no mate.

Baibain Alkatiri lakohi assume responsabilidade ba sala nebee nia halo. Ho pressaun makaas husi ema barak, ohin loron Alkatiri dehan nia assume responsabilidade tomak ba krize nebee mosu iha TL. Maibe ita seidauk hatene nia assume oin-sa. Dala ruma nia hanoin assume responsabilidade mak hasai ona Roque Rodrigues ho Rogerio Lobato husi Governo. Ka nia assume responsabilidade atu soe sala tan ba Taur Matan Ruak, Lere Anan Timor, Paulo Martins ho Ismail Babo nia leten? Roque Rodrigues ho Rogerio Lobato assume ona ninia responsabilidade politika ho sira sai husi Governo. Alkatiri mos tenki assume responsabilidade politika nebee traduz ba iha resigna an husi PM, tanba nia mak hanesan kulpadu prinsipal.

Labele hanoin de’it hako’ak metin kadeira no mate ho kadeira hodi halo ema rihun ba rihun terus no mate nafatin. Karik Alkatiri hanoin diak duni ba povo Timor, Timoroan sira la terus no la mate hanesan ohin loron. Karik nia hanoin diak duni ba povo Timor, tuir lolos ema terus no mate tanba ninia hahalok, nia tenki sai ona husi PM nunee hodi bele tau fila fali dame ho hakmatek iha rai ida nee. Maibe Alkatiri la hanoin diak ba Timor, tanba nee, ema rihun ba rihun terus no mate mos nia matan naklosu no hako’ak kadeira nee metin nafatin.

Timor la presiza lider ida nebee matan fuan boot no naklosu ba poder hanesan manu kaku’uk ida. La presiza mos ema ulun boot ho kakutak foer hanesan manu kaku’uk nian nebee hatene de’it halo terror ho intimidasaun. Maibe presiza lider ida nebee forte no nakloke an ba ema hotu, hatene halo dialogo ho entidade hothotu hodi buka solusaun ba problema oioin nebee iha no bele garante moris diak, estabilidade, dame no hakmatek ba Timoroan tomak

Tanba PM Alkatiri ninia hahalok mak ohin loron lori ona TL ba iha oda matan guerra civil nian. Nia hakarak duni guerra sivil, tan nee, fahe ona kilat ba militante Fretilin sira. Timoroan ho Timoroan oho malu. Membru F-FDTL ho PNTL sira barak mate nunee mos ema civil sira. Civil lubuk ida sunu moris de’it iha uma laran. Uma, kareta roda rua ho hat barak sai akudesan. Ema barak kanek no mate tanba tuda, hana no tiru malu.  Ema barak halai no ba terus iha foho, iha aeroporto, iha tasi ibun no instituisaun relijioza sira nia fatin. Sira hotu hein hela de’it bainhira mak mate to’o ba iha sira nia subar fatin eh krize nee bele hotu lalais hodi fila ba uma no salva sasan resto oan nebee sei iha.

Buat aat hothotu nebee mosu iha rai ida nee tanba PM Alkatiri ninia kulpa. Karik Alkatiri ema estadista no politiku diak ida no iha moral no sensibilidade, nia haree de’it situasaun todan nebee Timoroan sira ohin loron hasoru, la presiza ema seluk husu no halo pressaun mak nia sai, maibe nia husu sai rasik husi PM. Ida nee mak baibain ema halo iha rai demokratiku ho sivilizadu sira. Maibe Alkatiri la’os ema demokratiku ho sivilizadu, maibe ditador nebee hamrok ba poder ho ran, tan nee, nia hako’ak poder nee metin iha ema rihun ba rihun terus ho mate nia leten.

Hasai de’it ministro Roque Rodrigues ho Rogerio Lobato husi Governo hanesan los ditadu ida dehan: “lalar troka foer la muda”. Lalar mak Roque Rodrigues ho Rogerio Lobato no foer mak PM Alkatiri. Roque ho Rogerio sai, bele hatama fali ema seluk, maibe foer la muda mak terus ho mate mos sei mosu nafatin.

Bainhira foer la muda nia sei halo povo TL tomak husi LS to’o LM sei terus no mate nafatin, tanba foer nee  lori virus ida iha poder boot tebes hodi halo klima nebee diak sai aat nunee mos iha poder oho makaas tebes. Atu haramata terus ho mate ba povo Timor tomak, tuir ema barak nebee laran diak, tenki halo lakon foer ohodor nee, alias tenki hasai Alkatiri husi PM. Ho nunee de’it mak bele salva TL no hametin fila fali unidade nasional, dame ho hakmatek iha rai ida nee.

Tauk atu lakon kadeira nebee iha, antes de reuniaun Konseillu Estado nian, Alkatiri nia ibun la para de’it husu atu PR Xanana Gusmão tenki respeita Konstituisaun. Uza Konstituisaun hodi pressiona PR hodi labele dissolve PN eh demite nia husi PM. Kuandu ninia pozisaun ameasadu, nia lori Konstituisaun hodi defende an no husu entidade seluk respeita Konstituisaun, maibe Alkatiri rasik bele sama Konstituisaun ba rai tuir nia gosto. Tuir lolos, ema nebee la respeita Konstituisaun, la iha autoridade moral husu ema seluk atu respeita Konstituisaun.

Hasai Alkatiri husi PM la viola Konstituisaun, tanba aktua tuir Konstituisaun hodi salva povo TL, buka hametin fila fali unidade nasional ho estabilidade nebee naksobu tanba provoka husi PM Alkatiri. La viola mos Konstituisaun tanba buka salva Konstituisaun nebee PM Alkatiri viola ona no halo ona ema barak terus no mate.  PR Xanana bele hasai Alkatiri husi PM tanba ninia hahalok mak ohin loron halo serbisu publiku hotu paralizadu.

Ohin loron, imajem TL nia aat iha Komunidade Internasional nia matan. TL nebee foufoun ema hotu gaba no atu sai modelo ba rai seluk, Alkatiri estraga tiha hotu ona. Alkatiri kaer borracha apaga mos lakon imajem ho naran diak TL nian iha mundu internasional nia matan. Grave liu tan mak TL iha Alkatiri nia okos justifika ona tese Indonesia nian nebee hateten katak Timor labele ukun an. Karik Timor ukun-an sira sei oho malu mohu. TL ukun-an duni, maibe ema karakten no kanten mak ukun, neduni hamosu krize ho instabilidade nebee halo ema barak terus no mate ona.

Tuir lolos buat sira nee la akontese karik Alkatiri hatene haraik an no loke dialogo ho ema hotu. Maibe tanba ninia arrogansia mak ohin loron estraga tomak TL nia imajem ho naran diak. La’os ONU de’it mak moe, maibe Timoroan hothotu nebee uluk kuidadu tebes ho Timor nia imajem.

Ho Alkatiri iha Governo nia oin nafatin, sei susar tebes hadi’a imajem TL nian nunee mos susar dada investidor sira mai iha TL, tanba Alkatiri identiku ho instabilidade. Ema hotu hatene ona Alkatiri la garante seguransa ho estabilidade, maibe nia mak hanesan fonte (sumber) krize ho instabilidade nian. Timoroan la sei hetan serbisu no moris diak bainhira investidor sira la tama mai. Alkatiri labele fo serbisu ba Timoroan tanba durante tinan hat resin, tuir eksperiensia nebee iha, nia fo serbisu de’it ba ninia familia ho amigo sira. La presiza ba dok, naran haree de’it hadi’a estrada sira iha Dili laran, Alkatiri nia maun alin ho sobriñu sira mak domina hotu.

Bola agora iha PR Xanana nia liman. Se PR Xanana hakarak hasai Alkatiri ohin eh aban mos bele. Infelizmente, fo impressaun hanesan PR Xanana proteje hela Alkatiri. La hatene, keta iha buat ruma entre sira karik. Tan nee, Alkatiri nebee halo terus no halo mate ema barak ona, nunee mos halo imajem Timor nian sai metan tebes iha Komunidade Internasional nia matan ona PR Xanana sei defende nafatin. Nee la’os primeira vez. Dala barak ona PR Xanana buka defende Alkatiri. Ita la kumpreende PR Xanana ninia politika. Fo impressaun hanesan PR Xanana defende ema (Alkatiri) ida hodi sakrifika povo Timor tomak. Ka ema rihun ba rihun nebee terus no balu mate ona nee seidauk to’o, neduni presiza mate tan mak hasai Alkatiri? Ema halo politika ba povo nian diak, la’os uza povo hodi halo politika hako’ak metin poder nian.

Alkatiri ohin loron lakon dadaun ona ninia kredibilidade iha Fretilin nia leet. Iha loron 30 de Maio, Direksaun Fretilin Distrito Likisa, halo konferensia de imprensa hodi husu entrega poder ba PR, tanba sira la fiar ona Alkatiri nudar Sekjer Fretilin. La fiar tanba problema hothotu nebee mosu iha TL nia hun mai husi Alkatiri. Alkatiri iha responsabilidade politika direkta ho indirekta ba krimi hothotu nebee mosu iha TL.

Depois de rona tiha Konseillu Estado no PR Xanana Gusmao la halo monu PN no Alkatiri, deskontentamentu aumenta ba beibeik, sunu uma la’o nafatin, lideransa distrital Fretilin nian manifesta nakloke sira nia lakon konfiansa ba Alkatiri no fusionariu publiku sira la tama serbisu nafatin. Serbisu publiku sira sai paralizadu. Manifestasaun mos la’o nafatin iha Palacio Governo nia oin. Buat hirak nee hotu naton ona hodi bele eksplika katak povo lakon total konfiansa ona ba Alkatiri, neduni tenki hasai nia husi PM.

Ho PR Xanana Gusmão la hamonu PN eh la hasai Alkatiri husi PM, grupo Alkatiri nian hakilar “vencemos” (ita manan) husi telemovel ba telemovel. Los duni, sira manan no povo mak lakon, tan nee, povo tenki simu terus no mate nafatin. PR Xanana Gusmão mos lakon, tan nee, defende nafatin Alkatiri hodi husik  nia povo tanis loron ho kalan, tanba nia uma ahi han mohu, nia riku ho soin sai akudesan, nia maun ho alin hetan kanek no mate, hetan moras oioin iha fatin refuziadu sira nian. Sira manan poder duni, hako’ak metin poder iha povo nia terus leten, matan ben, ran, mate, riku ho soi nebee rahun, uma, loja ho kios nebee ahi han mohu leten. Sira maman duni iha ema hamalaha no hamarok leten, toba iha rai molik no rai rahun laran leten. Sira manan duni iha ema isin rua ho moras sira nebee terus toba tuir dalan, iha katuas ho ferik sira nebee la’o labele nebee sai husi uma, iha kosok oan sira nebee terus no moras tanba la hetan susu ben nia leten. Sira manan duni poder iha ema sira hetan aborto nia leten. Sira manan duni iha ema nia uma nebee ema sobu no na’uk mos nia leten. Sira manan buat hothotu iha povo terus ho mate nia leten.

Karik membru Governu balu nebee uluk funu ba ukun-an, hakarak buka moris diak no hakmatek ba povo ida nee, no lakohi tan haree Timoroan ida nia matan ben ho ran monu iha rai ida nee, lakohi tan haree ema ida nia uman ahi han eh rahun, hakerek na’in fiar katak, sira nia laran susar no matan ben monu bainhira haree terus oioin nebee ohin loron Timoroan sira hasoru. Maibe, tanis de’it la rezolve povo nian terus, tenki halo buat ruma hodi halo para povo nia terus ho mate. Karik membru Governo balu sei iha fuan, iha sensibilidade, hakerek na’in fiar katak, la presiza hein Alkatiri monu mak sira mos sai, maibe sira bele manifesta sira nia solidariedade ba povo terus liu husi resigna-an husi Governo Alkatiri nian. Sira nebee diak no iha moral ho sensibilidade, ohin loron bele sai husi Governo Alkatiri nian no aban bele serbi nafatin ba TL ho PM seluk ho Governu hanesan eh seluk. Maibe, karik, la iha sensibilidade, la iha fuan, taka matan ba krize nebee halo ema terus no mate barak no hanoin de’it kadeira ho dolar ($), klaru ke sira hakarak tuir Alkatiri nafatin.

Krize nebee ohin loron mosu no halo povo terus no mate, nee PM Alkatiri ninia sala tomak, la’os ema seluk nian. Tan nee, Timoroan hothotu, husi LS to’o LM,  tenki hamutuk hodi husu responsabilidade politika ba Alkatiri. Responsabilidade politika la’os liu husi husu deskulpa no hasai lafaek nia matan ben, maibe tenki husu deskulpa no dada-an husi PM.

Ohin loron Alkatiri lakohi sai, sei hako’ak metin ninia kadeira no husik povo terus no mate nafatin. Desizaun agora iha PR Xanana Gusmão nia liman. Iha opsaun rua ba PR, hili povo ou hili Alkatiri. Hili povo signifika salva nasaun TL, hili Alkatiri signifika hili halo terus no halo mate nafatin povo TL. Xanana Gusmão sai PR tanba povo la’os tanba Alkatiri. Timoroan hotu hein atu desizaun ida halis ba povo, la’os halis ba ema ida nebee halo terus povo TL tomak.

Nota: Artigu ne'e publika iha STL, edisaun 6 e 7 de Junho de 2006

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL