UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




Fretilin: Entre Mudansa ho Krimi Organizadu

Fretilin: Entre Mudansa ho Krimi Organizadu

Carlos da Silva L.F.R. Saky

 Iha tempu badak mai ei mosu luta politika interessante ida entre Grupo Mudansa Fretilin (GMF)  ho Lideransa Ilejitima Fretilin (LIF). Ita la hatene sira hotu sei hasoru malu iha Congresso Extraordinario nebee GMF organiza ou LIF ses husi Congresso nee.

Ohin loron LIF hasoru problema oioin. Iha sorin ida, iha pressaun makaas husi Grupo Mudansa Fretilin (GMF) atu halo Congresso Extraordinario no iha sorin seluk, LIF mos hetan akuzasaun fahe kilat ba ema sivil.

GMF hola ona inisiativa atu halo Congresso Extraordinaria ho razaun II Congresso Fretilin, nebee halo entre loron 17 ho 19 la legal ho la lejitimu. Tanba sira viola ona lei partido politik nian nebee dehan momos atu hili ema sira okupa estrutura partido nian tenki liu husi voto direkto ho sekreto, la’os liu husi voto foti liman.

Maski GMF sira halo esforsu oioin atu hadi’a Fretilin, maibe LIF nebee GMF sira sarani ona ho naran Grupo Maputo la simu atu halo Congresso Extraordinario ho razaun katak II Congresso Fretilin nian lejitimu no la viola lei.

Ita la hatene, LIF tuba rai to’o iha nebee. Dala ruma sira hein Tribunal prununsia tiha lai mak foin sira marka sira nia pozisaun. Karik LIF matenek, tuir lolos sira simu halo Congresso Extraordinario nee ho kondisaun husu ba sira GMF dada tiha ninia keisa iha Tribunal. Ho nunee sira hotu hamutuk organiza Congresso Extraordnaria hodi halo Fretilin ninia unidade metin fila fali. Maibe se sira hein desizaun Tribunal nian iha sorin ida no iha sorin seluk, GMF sira halo nafatin Congresso Extraordinário no la akomoda LIF, mak hakarak ou lakohi, sei fahe Fretilin ba grupo rua nebee sei susar tebes serbisu hamutuk. Karik ida nee akontese, Fretilin lalika mehi atu manan eleisaun iha 2007, tanba iha sorin ida, sira la rekuiñese malu no iha sorin seluk, kuaze impossivel grupo ida ba halo kampañe a favor ba lideransa nebee sira la rekuiñese. 

Difisil duni atu akomoda tomak LIF sira, tanba sira balu envolve ona iha krimi organizadu nebee ohin loron lori to’o ona ba Tribunal. Maibe bele akomoda sira nebee moderado no mos husi krimi nebee iha.

La iha dalan seluk atu salva Fretilin se lai hasai sira nebee envolve ona iha krimi iha kualker aktividade politika partido nian. Hakarak eh lakohi, tenki sakrifika nukleo duro Mari Alkatiri nian hodi bele salva Fretilin. Ho nunee de’it mak bele lori mudansa ba Fretilin. Tanba partido mosu atu serbi povo, la’os halo partido hodi serbi ema grupo oan ida nia interesse. Ema nebee naran foer ona labele lori tama fali ba partido laran, tanba sei halo foer de’it partido nia imajem. 

Problema boot duni ba LIF. Se sira simu Congresso Extraordinaria antes de desizaun Tribunal nian, nee signifika, sira mos rekuiñese katak II Congresso liu ba nee ilegal ho ilegitima duni. Tan nee, sira  kaer metin rezultado II Congresso Fretilin hanesan kurtina oan ida hodi taka netik katak II Congresso nee legal ho lejitimu. Maibe susar oituan subar buat ida iha uma vidro laran, tanba ema hotu haree borus. 

Independentemente II Congresso Fretilin nian lejitimu ka la lejitimu, buat nebee importante no presiza haree mak Governo Fretilin nian iha Mari Alkatiri nia okos monu tiha ona. Aat liu tan mak Mari Alkatiri ho ninia membro balu hetan alegasaun halo trafiku de armas (hatama kilat ilegal) ho fahe kilat ba ema sivil sira, halo nia, etika, moral ho politikamente, la iha ona kondisaun atu sai Sekjer (Sekretariu-Jeral) nafatin. 

Fretilin presiza ema nebee mos (bersih), respeita principios demokrasia nian, hatene hako’ak ema hotu no labele envolve iha krimi ruma mak kaer. Ho nunee de’it mak bele hametin unidade partido nian. Alkatiri ninia krimi ema hotu hatene ona, halo violasaun ba Konstituisaun RDTL, Lei Partido Politika nian, nunee mos halo ema rihun ba rihun terus no mate entre fulan Abril ho Junho nee. Seidauk konta ho ida trafiku de armas ho fahe kilat nebee sei processa hela iha Tribunal.

Ita seidauk hatene GMF nia forsa ho ninia influensia ba baze to’o iha nebee. Atu hatene buat hirak nee hotu, ita sei haree iha Congresso Extraordinario nebee sira sei halo. Ita mos hein hodi haree, sira sei konsegue hamate influensia Mari Alkatiri nian to’o baze ou lae. Maibe, se sira la konsegue mobiliza delegado sira ba Congresso Extraordinario no halo mate influensia Mari nian, mak ita bele dehan Fretilin nia futuro sei sai metan liu tan, tanba sei mosu luta interna makaas nebee la sei lori buat diak ruma ba Fretilin ho povo Timor tomak. Sei halo Fretilin fahe malu no sai fraku liu tan. 

Se ita haree ba situasaun aktual, GMF moral ho politikamente iha vantajem liu kompara ho lideransa LIF nian. Vantajem liu tanba sira nia hanoin ho isin sei mos hela, enkuantu LIF assosia ona ho grupo kriminozu ida. Ema hotu hatene Timor monu iha krize ida boot tebes nebee halo timoroan rihun ba rihun terus no mate tanba LIF nia hahalok. Nunee mos LIF lakon kredito politik makaas iha kumunidade internasional sira demokratiku nia matan tanba, lideransa nee halo politika la tuir dalan demokrasia nian, pior liu tan mak halo trafiku de armas ho fahe kilat ba ema sivil nebee halo ema assossia ona Fretilin ho organizasaun kriminoza ida. Trafiku de armas tama iha kategoria krimi internasional ida. LIF estraga tiha ona naran boot Fretilin nian iha timoroan sira nia matan nunee mos iha komunidade internasional nia matan. 

Atu salva Fretilin, sese de’it mak aban bainrua kaer Fretilin nia kuda talin, tenki hatudu iha pratika duni katak, Fretilin respeita processo demokratiku hothotu, evita halo manipulasaun, halo terror ho intimidasaun ba ninia adversariu politika sira. Buka halo lakon terror ho intimidasaun nebee durante nee militante sira iha baze halo hasoru sira nia adversariu politika sira. Labele tan kedas hanoin fahe kilat ba militante sira eh pratika krimi organizadu hanesan LIF sira ohin loron halo liu husi Rogerio Lobato ho sira sst. Ho halakon buat sira nee hotu foin ita bele dehan iha duni mudansa iha Fretilin nia laran. Karik la halo lakon buat sira nee, mak defisil tebes atu konvense ema ruma katak Fretilin halo ona mudansa iha partido nia laran no hadi’a ona imajem metan nebee LIF marka hela ona iha Fretilin nia isilolon.  

Atu evita buat hirak nee hotu no halo povo manan hikas konfiansa ba Fretilin, mak lider sira nebee durante nee konotado ho Grupo Maputo nian, husi Mosambike eh husi rai laran nian, nebee estraga ona partido ninia imajem, diak liu haruka sira ba deskansa ou sira rasik mak hadok an husi aktividade partido nian hothotu, nunee hodi bele salva no halo Fretilin sai forte fila fali. Maibe se sira buka hatama nafatin sira nia kanuruk ba Fretilin nia laran, mak sei halo Fretilin ninia futuro bele sai nakukun liu tan, tanba sira nia kanuruk bele fase ho omo tonelada rihun ba rihun mos la mos ona. Nee signifika katak, labele husik Mari Alkatiri ho ninia nukleo duro sira dulas partido husi kotuk, tanba nudar kondutor, ema hotu hatene ona, sira la hatene dulas partido tuir regras demokratikas nebee iha, tanba nee mak halo partido nia naran sai aat tiha ona. Kondutor aat labele sai fali konselleiru diak ba ema ruma sa tan sai mestre. Tan nee, tenki halot ona Alkatiri ho ninia nukleo duro sira ba muzeu ida hodi aban bainrua bele konta tuir ba emar Timor nia oan ho bei-oan tomak katak, lider sira nebee uluk halo KKN barak, ukun la tuir dalan demokrasia nian nebee halo Timoroan rihun ba rihun terus no mate mak ema sira nee. Nunee hodi timoroan sira hotu bele hakribi ba sira nia politika nebee la diak no labele banati tuir sira nia moras aat nebee sira kari iha Timor durante sira nia ukun. Tenki konta ba Timoroan sira hotu katak, grupo ida nee mak uluk viola Konstituisaun, Lei Partido Politika ho Estatuto Organico Fretilin nian hodi halo terus no halo mate timoroan sira iha ukun an nia laran. 

Ohin loron, Sekjer, Mari Alkatiri ho Vice-prezidenti Fretilin, Rogerio Lobato,  iha ona kazu ida ho Tribunal. La’os kazu baibain, kazu trafiku de armas ho fahe kilat ba ema sivil. Se mak hatene, sei mosu tan sira seluk nia naran no sira sei halo kuda tali rebo-rebo ida la’o ba iha Tribunal. 

Kuaze impossivel, Rogerio Lobato ho Mari Alkatiri “fahe kilat” sem total kuiñesimentu husi lideransa Fretilin sira seluk. Prezidenti Fretilin, Lu-Olo, ninia kosar metan suli iha Konferensia de imprensa nebee nia halo hodi desmente katak Fretilin la fahe kilat, bele dehan buat ruma. Nunka akontese buat hanesan nee antes. Uluk tiru malu no tama TNI nia emboskada iha ai-laran mos la kosar. Agora desmente de’it katak Fretilin la fahe kilat, kosar sai hanesan los ema halai husi Tutuala mai Dili, hamosu interrogasaun boot ida. Se buat ki’ik ho boot nebee sidadaun ida halo iha rai ida nee, sira hatene husi rohan ba rohan, difisil tebes katak sira la hatene Rogerio fahe kilat nebee mundo tomak hatene. Difisil tebes ita fiar katak nukleo duro lideransa Mari Alkatiri ho Lu-Olo nian la hatene buat ida. Sira hotu nebee durante nee ko’alia kona ba funu ho fakar ran, konserteza iha kuiñesimentu, tanba ho kilat mak bele halo ran fakar, la’os ho sadik malu ho liman mamuk. Tan nee, presiza investiga tomak sira hotu nebee besik ba Alkatiri ho Rogerio Lobato.

Ohin loron Alkatiri sei nega katak nia la iha kuiñesimentu kona ba fahe kilat, maibe Railos nebee simu kilat husi Rogerio Lobato hateten katak, nia mos hetan malu ho Mari Alkatiri no Rogerio Lobato rasik dehan Mari Alkatiri iha kuiñesimentu. Se Mari hatene, defisil tebes ba ita fiar katak Lu-Olo ho nukleo duro sira Alkatiri nian la hatene buat ida. Tanba krimi ida fahe kilat nee la’os krimi izoladu ida, maibe krimi organizadu ida nebee diriji direitamente husi lideransa partido nian (Rogerio ho Mari) hodi halo la’o missaun espesifiku ida oho sira nia adversario politiku sira iha liur ou iha partido laran.

Karik Alkatiri inocente duni, alias la hatene buat ida, tan-sa mak nia tenki ba sosa advogado barabarak husi rai oioin hodi mai defende nian. Karik nia la sala, tuir lolos nia bele defende an mesak tanba nia mos advogado makaas ida tuir nia dehan, ou bolu de’it advogado Timoroan sira, maibe nia sosa fali advogado karu-karun husi rai seluk, nee hatudu katak iha buat ruma ladun los. Ho advogado internasional sira nee hodi bele tulun liberta nia ou hakaman nia sala nebee iha. 

Maibe se iha duni evidensias makaas no Tribunal serbisu ho profissional no independente eh la iha kompromissu politik entre ulun boot sira, mak Alkatiri bele lori tomak advogado iha mundo mai enche nakonun iha Timor eh ba fanu hotu diabo sira iha inferno mai sunu lisuk evidensias nebee iha mos, nia la sei eskapa, tanba susar tebes atu halo lakon evidensias sira nebee grupo Railos nian aprezenta ona ba Tribunal. 

Karik Tribunal la’o ho independente no imparsial, la iha interferensia ho pressaun husi ema ruma, mak Alkatiri bele sai ona kandidatu forte ida ba PM (Primeiro Mainatu) iha Palacio Bekora ou Weberek. Tanba ninia sala la kaman liu Eurico Guterres nian. Eurico halo mate ema tanba simu ordem husi jeneral Indonesia sira, enkuantu Alkatiri, tuir alegasaun Railos nian katak, Alkatiri rasik mak fo ordem liu husi Rogerio Lobato hodi fahe kilat no oho ninia adversariu politiku sira. Neduni, nia tenki responsabiliza ba buat aat hothotu nebee mosu iha fulan hira ikus nee nia laran iha Timor Lorosa’e.

Nota: Artigu ne'e publika iha STL, edisaun 20/07/2006

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL