UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




Oin-sa Harii Hikas Dame ho Hakmatek iha Timor?

Oin-sa Harii Hikas Dame ho Hakmatek iha Timor?

Carlos da Silva L.F.R.Saky

Ohin loron situasaun hahu normaliza daudaun ona. Aktvidade balu hahu la’o hikas. Loja, eskola ho administrasaun publika funsiona hikas ona. Maibe nee la’os garantia katak Governo Ramos Horta nian bele toba dukur ona, tanba impaktu husi krize politika ho militar nebee Timor liu seidauk normal lolos. Funsionariu barak nebee ses ba foho seidauk fila hotu mai Dili, alunos ho professor barak seidauk tama eskola. Seluk ho nee, maski aktu sunu uma ladun iha ona, maibe assalta ema nia uma, na’uk no lelang ema nia sasan iha bairro balu sei la’o hela. La’os nee de’it, sobu ema nia uma hodi lori ba fatin seluk mos sei la’o hela, nunee mos violensia fizika seidauk hotu. Ohin loron Timoroam sira sei provoka malu, ataka malu no hakanek malu ho motivasaun oioin. Balu ataka malu tanba sei influensiadu ho issue Lorosa’e (LS) ho Loromonu (LM), seluk ataka malu tanba aproveita problema tuan hodi vinga malu. Balu mos ataka malu tanba insatisfasaun sosial eh tanba hakarak na’uk no lelang ema nia sasan. Buat sira nee hotu hanesan projektu boot ida ba NGO internasional sira no akontese iha forsa internasional sira nia matan okos. Seidauk iha esforsu konkretu ruma hodi hakat liu problema sira nee. Esforsu konkretu nebee iha mak dada tan tenda hodi enkoraja refujiadu sira la fila ba nia uman.

Refuziadu rihun ba rihun seidauk fila ba uma ho motivo oioin. Balu la fila tanba ninia uma sunu eh hetan estrago makaas, seluk la fila tanba sira nia uma ema seluk okupa no balu fali la fila tanba sente seidauk iha seguransa iha sira nia bairro eh sira nia vizinho la simu diak sira hanesan uluk no haree sira hanesan funumaluk. 

Iha Indonesia nia tempu, baibain bainaka mak tenki aprezenta an ba chefe suku hodi husu autorizasaun hodi bele hela iha uma nebee nia vizita ba. Agora ukun-an tiha, ema fila ba nia uman rasik mos tenki aprezenta an uluk no husu autorizasaun ba chefe suku ho chefe aldeia hodi bele hela iha nia uma hanesan fali ema oin-foun iha ninia bairro ho ninia uma. Dala ruma sira grupo etniku maioria la simu diak eh la simu liu kedas sira minoria tanba influensiadu ho issue LS ho LM. Hahalok ida nee viola tebes prinsipiu sira direitos humanos ho demokrasia nian nebee fo liberdade ba ema atu moris iha nebee de’it tuir ninia vontade rasik.

Situasaun seidauk hakmatek tanba issue LS ho LM seidauk lakon lolos, maski iha esforsu ona atu rekunsilia Timoroan sira. Balu konsiente ona, uluk, ulun balu mak hakarak politiza issue nee hodi fahe Timoroan sira. Tam nee sira hotu buka fo liman ba malu hodi hakat liu politika divizionizmu nee, maibe balu seidauk konsiente, neduni, sei halo provokasaun no ataka malu nafatin. Trajedia boot ida ba Timor, tanba Timoroan ho Timoroan sei deskonfia no ataka malu nafatin.

Difisil oituan atu rekunsilia Timoroan sira iha tempo badak, tanba Timoroan sira nian konsiensia nasionalista nudar Nasaun ho Estado la hanesan. Barak monu iha sentimentu rejionalizmu. Divizaun entre Timoroan sira sai kro’at liu tan ho problema desigualdade ekonomika ho sosial nebee mosu husi gestaun politika nebee sala no la justa. Tanba Governo Alkatiri nian uluk la preokupa ho ema nia moris, maibe preokupa liu ho oin-sa haboot no hariku sira nia partido ho ema grupo balu hodi hametin sira nia poder. Sistema nebee sira hamosu la orienta ba buka moris diak ba ema hotu, maibe reforsa tan de’it KKN nebee Indonesia kuda hela. Tan nee sira la konsegue hamenus kiak maibe halo numero kiak aumenta boot liu tan. Iha sektor hothotu, la iha transparensia ho akauntabilidade iha politika Governo nian. Buat hotu sentralizadu no domina husi grupo kikuan ida iha sorin ida no iha sorin seluk la implementa ho aplika lei ho firme no lolos, iha nebee loke dalan makaas ba KKN no la kumpri ho respeita lei.  Buat hirak nee hotu halo ema sira ki’ak sai kiak liu tan no sira nebee iha aman sarani iha Governo sai moris diak no riku liu tan, hetan posizaun diak no manan projektu boot oioin liu husi dalan mafia ho sosa malu. Situasaun sira nee halo desiguladade ekonomika ho sosial nebee uluk ema ladun sente, ohin loron, sai kro’at liu tan.

Atu kombate hahalok aat sira iha leten, tuir lolos, autoridade sira presiza hola medidas konkretas ho firme ruma hanesan: Ida) Governo tenki ukun tuir principio boa governação nian katak, kualker politika nebee Governo halo tenki nakloke, transparenti no responsavel e orienta ba iha buka moris diak ba Timoroan tomak. Presiza halo desentralizasaun ho deskonsentrasaun iha administrasaun ho poder hodi halo serbisu sai kaman no responde diak liu necessidade povo nian; rua) tenki halakon KKN no kualaker rekrutamentu eh konkursu ruma tenki halo ho nakloke no transparente, labele halimar ho sms eh memo husi kotuk; tolu) teki aplika lei ho los no firme, nee signifika Tribunal tenki livre husi kualker influensia no tenki funsiona independe no imparsial. Ema nebee sala tenki fo kastigu tuir sala todan nebee nia halo, labele uza relasaun familiar ou amigo eh halo kompromisu ruma hodi leberta ema nebee pratika krimi. Nee signifika katak labele tolera kriminozu sira. Ho nunee de’it mak halo Timoroan sira hotu kumpri no respeita lei no la sinti iha diskriminasaun ruma iha lei nia oin no evita atu ema pratika krimi no halo violensia ; hat) tenki halakon diskriminasaun politika, nee signifika ema eh partido politika hothotu iha direitu hanesan atu hala’o ninia aktividade iha nebee de’it, la presiza buka impede netik hanesan Governo Alkatiri nian halo liu husi Fretilin nebee impede partido opozisaun sira hala’o ninia aktividade iha baze; lima) tenki buka hamenus pobreza liu husi fo formasaun oioin no loke emprego ba sira. Ho nunee de’it mak bele haki’ik desigualdade ekonomika ho sosial no integra sira iha sistema nia laran.

Ohin loron, sunu uma, estraga eh tuda uma, okupa uma ho na’uk eh assalta no lelang ema nia sasan sai hanesan kultura ida ona. Buat ki’ik boot sunu no tuda uma. Tina-tinan sunu uma, mak Timor nia serbisu mak tina-tinan halo uma no la halo buat seluk hodi hadia nia moris. Nee la’os halo Timoroan de’it mak moris kiak no la hakmatek, maibe susar atu dada investor sira mai atu kuda nia osan iha Timor hodi fo serbisu ba Timoroan sira. Susar mos dada turista sira mai iha Timor hodi aumenta ekonomia lokal nian tanba violensia halo ta’uk ema atu mai Timor. Tanba nee, tenki hasai lei espesial ida hodi fo kastigu todan ba ema sira nebee pratika krimi sira temi iha leten hodi evita vingansa kontra vingansa.  

Issue LS ho LM, ohin loron, manan ona sentidu rasizmu nebee kontra principios direitus humanos ho demokrasia nian. Tan nee tenki hasai mos lei ida hodi fo kastigu todan ba ema sira nebee temi lia-fuan LS ho LM ho intensaun halo provokasaun eh insultos ho ofensas ba malu. Ho nunee de’it hodi bele hapara issue LS ho LM nebee ohin loron fahe Timoroan makaas.

Atu evita labele mosu hikas violensia no rekunsilia hikas Timoroan sira, presiza mos hakat konkretu balu. Ida) iha periodo tranzisaun nee, Governo presiza tau seguransa iha Bairro hothotu no lori familia ida-idak fila ba nia bairro ho uma. Karik ema ruma halo provokasaun eh kalan tuda uma, tenki hola kedas medidas forte ruma, hanesan kaer no sulan iha kadeia hodi hamate kedas provokasaun ba malu; rua) Governo tenki tulun hadi’a uma sira nebee hetan sunu ho estragos nunee mos ajuda rekupera fali sasan uma laran sira lakon hodi alivia vitima sira nian terus; tolu) presiza halo revista husi uma ba uma hodi buka sasan sira nebee lakon no hetan tenki kaer no fo kastigu todan ba sira nebee na’uk hodi ikus mai labele repete hikas; hat), tenki halo julgamentu seriu ida, la’os de’it ba ema sira nebee halo krimi (sunu uma, na’uk ema nia sasan ho hakanek ou oho ema) durante krize politika ho militar entre fulan Abril ho Julho nee, maibe tenki halo mos julgamentu ida ba ema sira nebee fahe no simu kilat nebee provoka ona violensia, halo ema barak paniku, terus no mate. Sira nebee simu kilat mos presiza kastigu todan hodi ikus mai ema labele naran simu kilat de’it, tanba F-FDTL ho PNTL mak iha direitu kaer kilat boot ho ki’ik hodi defende Estado; lima) tenki halo julgamentu ida lolos ba Sekretariu-Jeral Mari Alkatiri ho Vice-Prezidente Fretilin, Rogerio Lobato tanba hetan alegasaun halo trafico de armas no fahe kilat ba ema sivil sira. Karik la halo julgamentu ida seriu no liberta sira tanba konsiderasaun politika eh kompromisso politika ruma, mak sei sai precedente aat, alias sei fo aten-brani ba lider sira seluk hodi pratika krimi hanesan iha loron ikus. Se julgamentu ba Alkatiri ho Rogerio Lobato hanesan kosmetika ida de’it sei bele provoka deskontentamentu makaas iha povo no bele hamosu hikas violensia no desestabiliza Timor tomak. Neduni, kuandu sira sala tenki fo kastigu ida todan. Ho nunee hodi labele de’it loke dalan ba politiku sira rekorre kilat ho violensia hodi defende sira nia poder maibe mos hadi’a kredibilidade instituisaun judisial iha Timor nian nebee durante nee ladun hetan naran diak. Atu implementa no aplika lei ho firme tenki hahu ho halo julgamentu ida seriu ba Alkatiri ho Rogerio Lobato; nen) ohin loron sei iha deskontentamentu makaas husi populasaun ba Governo Horta nian, tanba Horta la’os de’it mantem membru Governo nebee ho numero ida boot tebes, maibe mantem tomak membro Governo sira inkompetente Alkatiri nian, nebee direkta eh indirektamente provoka deskontentamentu makaas iha tinan hat resin Governasaun Alkatiri nian. Tan nee, PM Horta presiza halo remodelasaun urjenti ida, haki’ik numero membru Governo no hasai sira nebee inkompetente nebee durante nee sai ministro liu husi lambe botas, la’os tanba sira nia merito;  hitu) pozitivu tebes hanoin PM Horta nia nebee husu ona Inspektor Jeral atu halo investigasaun ba ministerio hothotu hodi buka hatene issue korrupsaun, abuzu poder ho nepotizmu nebee iha. Karik hetan, labele hanoin dala rua hatama korruptor sira nee ba iha kadeia hodi responsabiliza sira nia krimi.

Karik orgaun soberania sira la fo kunsiderasaun ba buat hirak temi iha leten, susar tebes atu evita violensia, haki’ik desigualdade ekonomia ho sosial no tau demokrasia lolos iha Timor hodi lori povo rai ida nee ba iha moris hakmatek ho diak.

Nota: Artigu ne'e publika iha STL, edisaun 24/07/2006

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL