UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




Ema Ki’ik Sempre Sai Vitima Boot Sira Nian

Ema Ki’ik Sempre Sai Vitima Boot Sira Nian

Carlos da Silva L.F.R. Saky

Iha nebe-nebee, historia hatudu ema ki’ik sira sempre sala no sai vitima boot sira nian. Nunka iha historia ruma hatudu ema boot sira fo an mate hodi salva ema ki’ik sira, maibe ema ki’ik sira mak sempre fo an mate hodi salva boot sira. 

Ohin loron, Timoroan sira hasoru problema boot ida, ema boot ho ema ki’ik barak envolve iha fahe kilat ba ema sivil sira.  

Prosesu balu la’o ona iha Tribunal, ita seidauk hatene atu ba para iha nebee, maibe husi sinal hirak nebee mosu, dala ruma, ki’ik sira mak sei lori todan no boot sira sei livre husi sala ho krimi hothotu.

Kilat barak iha ema sivil nia liman seidauk halibur hotu. Maluk sira husi grupo Railos nian entrega tiha ona ninian. Ikus mai, maluk Labadai ho Lima-Lima mos ho aten brani entrega sira nian depois de terus loron barak subar ba mai iha fatin barak. 

Labadai ho Lima-Lima hanesan mos grupo Railos nian, sira hotu dehan kilat nebee sira simu, Rogerio Lobato ho Mari Alkatiri mak fahe. Diferensa mak Railos nian simu direktamente husi membro policia balu no Labadai nian simu husi deputado Jacinto Maia ho Eusebio Salsinha, Chefe Gabinete Rogerio Lobato nian. Kilat nebee sira simu ho objektivu hanesan hodi oho peticionario ho lider opozisaun sira.

Deputado Jacinto Maia nega tiha ona, dehan wainhira nia sae kareta, kilat iha uluk ona kareta laran. Problema la’os ida kilat iha uluk ona kareta laran eh lae, problema mak nia iha kuiñesimentu kona ba fahe kilat nee ka lae eh nia fo instrusaun ruma ba Labadai hodi uza kilat sira nee ba sa-ida.

Karik sira nebee lori kilat ta’uk deputado Jacinto ho Eusebio Salsinha, impossivel sira tula ho sira eh hatudu momos sira nia kilat ba ema boot rua nee. Tuir lolos tenki bolu ona deputado Jacinto Maia ho Eusebio hodi halo hearing. Karik hetan evidensia forti tenki tau mos sira iha prizaun preventiva hodi sira labele halakon evidensia sira seluk nebee iha. Maibe to’o agora, Procurador Jeral Republika seidauk bolu sira hodi konfronta ho Labadai no Lima-Lima.

Deputado sira mak halo lei, klaru sira hatene ema sivil labele kaer kilat. Problema mak ida nee, tan-sa la informa ba instituisaun sira kompetente kona ba ema sivil kaer kilat? Ita la hatene, nee kunspirasaun ida ou lae. Só ho investigasaun ida klean mak foin hatene. 

Evidensia material nebee iha susar tebes ba ema ruma atu nega. Agora depende ajente judisiariu sira. Hakarak loke sai hotu kriminozu sira ou taka balu eh taka tomak. Ne’e depende iha sira nia integridade ho profissionalismo.

Iha rai sira terceiro mundo (negara dunia ketiga) nebee membru familia boot, numero dezemprego boot no ema manan osan ki’ik sempre sai preokupasaun ba ema hotu nebee hakarak harii justisa lolos. Tanba situasaun nee halo ajente judisiariu sira fasil simu suborno (suap), alias simu osan eh kareta ho buat sst. hodi taka krimi nebee iha ou liberta tiha ema sira kriminozu lolos nebee iha poder ekonomiku ho politiku makaas. Seluk ho nee, ema sira nebee kaer orgaun soberania sira hanesan Governo, Prezidenti, Parlamento ho Tribunal, karik sira hotu foer mak susar tebes atu loek sai krimi sira nebee iha, tanba sira ta’uk loke sai malu nia sala eh krimi. Situasaun ida hanesan nee sempre lori ema ba iha taka krimi nebee iha ou liberta ema boot sira no fo kastigo ba ema ki’ik sira nebee sala ki’ik liu. Kuandu boot sira hotu foer mak sira iha tendensia halai ba iha kompromissu politik ida hodi salva malu no husik ki’ik sira mak sai vitima.

Mafia judisiaria nee sempre akontese iha rai sira terceiro mundo no hamosu injustisa makaas. Ajente judisiariu sira uza artigo sira fraku liu hodi halo akuzasaun ba acusado (terdakwa) sira. Ho nunee hodi bele liberta kriminozu sira lolos husi kastigu eh halo sira hetan kastigu ida kaman liu tanba hetan kompensasaun ruma liu husi subornu eh pressaun husi boot sira seluk ou tanba kompromissu politik ida entre boot sira.

 Durante nee, Mari Alkatiri dehan sira nebee hasai kursu iha Indonesia mesak “sarjana supermi” de’it, katak la iha kualidade. Kala tanba mos ida nee mak sira rua Rogerio Lobato agora sosa advogado internasional sira hodi defende sira. Agora Timoroan sira nebee kaer justisa nia kuda talin tenki prova ba povo Timor tomak katak sira la’os “sarjana supermi”, maibe sira mos iha ninia kualidade. Kualidade iha nee tenki hatudu liu husi profissionalismo ho integridade moral, katak labele monu ba kualker tentasaun ruma, maibe tenki hala’o justisa hanesan justisa nee rasik, alias ema nebee sala tenki dehan sala no nebee la sala tenki dehan la sala. 

Julgamentu ba Mari Alkatiri ho Rogerio Lobato hanesan desafio boot ida ba Procurador-Jeral Republika, Longuinhos Monteiro, karik buat hotu la’o diak tuir justisa lolos mak sei hasa’e liu tan prestiziu ho kredibilidade justisa iha Timor nian no karik la la’o la los mak halo ema sei lakon fiar ba ajente judisiariu tomak iha Timor. 

Historia sempre hatudu, kuandu ki’ik sira monu ba kuak, boot sira la ba tulun hasai sira husi kuak maibe sira mak ba suru rai taka ba ki’ik sira nia leten. Haree izemplu de’it, sira nebee hetan alegasaun fahe kilat ba ema sivil sira, depois de mundo tomak hatene, agora sira rame-rame fase liman katak sira inocente. Tan nee, Labadai, Lima-Lima, grupo Railos ho sst., tenki prepara an hodi simu terus. Boot sira buka salva malu, neduni, to’o ikus, boot sira la sala, maibe ema ki’ik sira mak sei sala, tanba Mari Alkatiri, Rozerio Lobato, Jacinto Maia, Eusebio Salsinha ho sira seluk tan, sira sei dehan sira la fahe kilat. To’o Lu-Olo rasik agora nega ona katak Railos ho ninia maluk sira la’os ema Fretilin, tanba de’it Railos denunsia sai sira nia planu aat, maski uluk Railos ba tuir hotu II Kongressu Fretilin nian no foti liman hodi hili Lu-Olo ho Alkatiri hodi sai prezidenti ho sekretariu-jeral Fretilin nian.
             
Tuir despacho PM Ramos Horta ho data 12 de Julho katak Estado fo nafatin salariu nudar PM, uma, kareta, eskolto ho buat sst. ba Mari Alkatiri. Seluk ho nee, Alkatiri mos halai ba subar iha PN hodi simu osan nafatin nudar deputado, tanba Lu-Olo ho ninia kamarada sira simu nia ho liman rua. Enkuanto Labadai ho sira seluk, ema ruma labele subar sira, neduni sira tenki halai ba subar iha ai-laran no simu terus oioin. Railos mos labele ba PN, tanba Lu-Olo so kuiñese nia iha momento nebee nia foti liman hodi hili sira rua Alkatiri sai boot Fretilin nian, maibe eleisaun liu tiha ona, Lu-Olo la presiza ona Railos, neduni nia la kuiñese ona.      
             
Alkatiri ho Rogerio Lobato ohin loron ba lalin advogado husi mundo tomak mai hodi defende sira hodi ikus mais soe sala mesak ba grupo Railos ho Labadai no Lima-Lima sira nia leten.
             
Buat sira nee hotu hatudu momos oin-sa boot sira buka tulun malu eh salva malu no halo ema ki’ik sira ba sira nia instrumentu hodi hametin sira nia poder, maibe kuandu la presiza ona, sira halo hanesan buat la folin ida.
            
Ema ki’ik sira nebee ohin loron envolve iha krimi simu kilat, sira pratika krimi ida inconsientemente tanba la hatene Konstituisaun ho Lei nebee vigor iha rai ida nee nebee la admite ema sivil kaer kilat. Tanba nee, povo ki’ik sira tenki buka hatene Konstituisaun, Lei ho regras hothotu nebee funciona iha rai ida nee hodi labele fasil sai instrumentu politik eh fasil hetan manipulasaun husi boot sira nebee buka hametin sira nia poder liu husi violensia. Violensia hanesan aktu ida nebee ema hotu hakribi, tan nee, Timoroan ida-idak tenki buka ses husi violensia no labele defende konviksaun politika eh relijioza ruma liu husi dalan violensia nian. 

Nota: Artigu ne'e publika iha STL, edisaun 07/08/2006

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL