UMA KNUA DADOLIN DOKUMENTUS OPINIAUN SEARCH Online KANOIK LIAFUAN IMPRENSA

      PETISIONER TIMTIM

"Hau nia dignidadi la a'as liu dignidadi Nasaun nian".
RENETIL -
Nova Lideranca Mistica
.

Asaun 12 Junnu 1998: Okupasaun Edifisiu DEPLU iha Jakarta - Husi hau nia memoria rasik
LIVRO
RENETIL
LOMPAT
PAGAR
OPERASAUN
TREPE




Timor Hamutuk Buka Justisa

Timor Hamutuk Buka Justisa

Carlos da Silva L.F.R. Saky

Sei halai tinta makaas iha rai ida nee. Krize politik militar seidauk fo sinal atu hotu. La’os de’it seidauk rezolve substância problema alegasaun kona ba diskriminasaun nebee mosu iha F-FDTL nia laran nebee provoka ona krize politika ho militar nebee halo nakdoko tebes Timor, maibe mos responsavel sira fahe kilat ba ema sivil no viola Konstituisaun RDTL hodi halo ema rihun ba rihun terus ho mate mos sei livre hela. Seluk ho nee forsa internasional nebee ohin loron dehan mai hodi tau paz ho estabilidade iha Timor, ohin loron, liu fulan hira ona seidauk reetabelece paz ho estabilidade lolos. Dala ruma mosu desentendimento entre forsa internasional sira nee tanba sira ida-idak hakarak kuda nia influensia tuir ida-idak nia interesse nebee halo Timoroan rasik sai vitima ba interesse sira nee.  

Bele dehan, prizaun major Alfredo nian la’os tanba kaer kilat nee de’it, maibe tanba mos jogo internasional sira nee. Tanba Portugal ho Australia hadau malu hodi hadia ida-idak nia imajem iha sorin ida no buka dada simpatia ba an iha sorin seluk. Australia hakarak hatudu katak sira la proteje rebelde sira tuir akuzasaun media balu Portugal nian, neduni sira muda pozisaun lalais tebes hodi kaer no dehan major Alfredo ho nia soldado sira militar ilegal. Enkuantu Portugal (GNR) hatudu katak sira serbisu tuir profissional no independente duni, neduni se de’it mak kaer kro’at no halo krimi sira la  tolera no kaer hatama iha kadeia. 

Ema balu, ohin loron, kontente tanba forsa internasional sira kaer ona major Alfredo ho ninia soldado sira, maibe presiza hatene katak, la’os sira nee mak hahu no provoka krize politika ho militar iha Timor. Sira nia envolvimentu direktu iha krize nee depois de krize politika ho militar sai boot no nakfera. Sira envolve an tanba la kontente ho ulun boot sivil ho militar sira dada krize sai naruk nebee halo ema barak ona terus no mate. 

Major Alfredo ho ninia grupo iha kilat duni, balu entrega tiha ona iha Maubisse no seluk foin forsa internasional sira foti iha Dili. Ita la hatene kilat sira nee sira hetan legal hotu ou balu ilegal, depende iha investigasaun mak sei hatene, maibe nudar militar sira iha direitu kaer kilat. Sala oituan nebee grupo major Alfredo nian halo mak atake iha Fatu-Ahi nebee halo policia ida mate, maibe ema seluk nia sala boot liu sira. Ema sira fahe kilat ba ema sivil no halo violasaun ba Konstituisaun RDTL nebee halo ema barak mate, sira nee mak kriminozu boot liu hotu iha rai ida nee.

Grupo major Alfredo nian halo atake iha Fatu-Ahi hanesan forma ida atu bolu atensaun ba na’i ulun sira hodi rezolve lalais krize nebee iha no tenki tau justisa iha nia fatin. La’os atu aprova aktu assalto nee, maibe presiza rekuiñese katak, ho assalto nee mak fo fuan hodi deskobre kilat iha ema sivil nia liman nebee iha alegasaun fahe husi Mari Alkatiri ho Rogerio Lobato. Nee signifika katak assalto nee iha sorin ida lori vitima ida nebee halo ita hotu triste, maibe iha sorin seluk evita vitima barak liu iha futuro. Se ohin loron la deskobre ema sivil kaer kilat, mak ema barak sei mate molok to’o iha eleisaun 2007, tanba kilat nebee fahe ba sivil ho objektivu ida klaru tebes hodi oho grupo peticionario sira, lider opozisaun sira, ema sira kritiku iha Fretilin laran eh iha liur ho padre kritiku balu. No kilat sira nee uza hodi halo terror ho intimidasaun iha eleisaun 2007 hodi halo povo bele hili nafatin Mari Alkatiri ho Lu-Olo ukun to’o tinan limanulu tuir sira nia ambisaun. Neduni, tuir prinsipiu Direitus Humanos nian, ita kondena aktu nebee halo mate ona ema ida, maibe ita mos presiza agradese tanba major Alfredo ho ninia grupo sobu tiha planu kriminozu ida nebee lideransa Fretilin (Rogerio ho Mari) prepara hela. 

Antes de assalto Fatu-Ahi, Mari Alkatiri ho ninia grupo arrogante tebes no lakohi assume responsabilidade ruma kona ba krimi oioin nebee sira halo. Maibe ho assalto Fatu-Ahi, hanesan katalizador ida, aselera forsa internasional hodi tama mai iha Timor hodi fo proteksaun ba populasaun sivil iha sorin ida no iha sorin seluk loke mos dalan ba manifestasaun hodi hatun Alkatiri husi primeiro-ministro. 

Ohin loron, Alkatiri lakohi assume responsabilidade nafatin, nem hakarak husu deskulpa ba povo Timor, maibe halo esforsu oioin hodi fase nia liman no hakarak sai nafatin sekretariu-jeral Fretilin no deputado. Alkatiri sai husi PM la’os ho livre vontade, maibe povo mak hatun nia. Se nia iha responsabilidade karik, tuir lolos nia husu deskulpa ba povo no husu ninia demissaun rasik husi PM, nunee mos sekretariu-jeral Fertilin nian iha fulan Abril liu ba tanba buat aat hothotu nebee mosu, barak no todan liu mai husi nian. Karik uluk kedas nia la hanoin hako’ak metin poder, krize politika ho militar la sai boot hanesan ohin loron.
            
Povo hamonu tiha ona Alkatiri husi PM, infelizmente nia sei iha ambisaun ba poder nafatin, tan nee, to’o agora kaer metin sekretariu-jeral Fretilin nafatin no husu fila ba PN hodi sai deputado. Fretilin la iha sensibilidade ba povo nia terus no mate, nem hakarak solidario ho povo, tanba nee simu ho liman rua Alkatiri sai deputado. Oin-sa ema ida lakon kredibilidade total iha povo nia matan atu defende povo nia aspirasaun ho interesse? Oin-sa ema ida iha Governo nebee iha poder tomak bele kombate KKN maibe la halo buat ida, agora atu tuur fali iha Parlamento hodi kontrola no fiskaliza Governo? Husi nee de’it ita bele haree momos ona katak Alkatiri la iha autoridade moral atu kritika Governo tanba nia rasik kuandu kaer Governo mos la halo buat ida, maibe halo krimi mak barak liu.
             
Major Alfredo, ohin loron, heroi ba ema balu no kriminozu ba seluk. Maluk balu husi parte Loromonu (LM) la kontente ho prizaun major Alfredo ho ninia grupo. Sira iha razaun atu la kontente ho prizaun major Alfredo ho ninia soldado sira, tanba kriminozu boot sira sei moris livre hela no goza ho privilejiu oioin. Buat nebee lalos mak deskontentamentu maluk LM balu nian fakar fali ba maluk LoroSa’e (LS) sira nia leten. Presiza hatene katak maluk LS barak mos la kontente ho prizaun major Alfredo ho ninia grupo, tanba kriminozu lolos la’os major Alkatiri ho ninia grupo, kriminozu boot mak ema sira nebee fahe kilat, viola Konstituisaun RDTL no halo Timoroan rihun ba rihun terus no mate. Major Alfredo halo sala ruma tanba situasaun mak obriga no nia sala ki’ik liu dok sala sira seluk nian.
            
Ita la nega katak maluk LS balu kontente ho prizaun major Alfredo nian hanesan mos maluk LM balu. Karik bele cita (kutip), deputado Fretilin, Francisco Branco mos kontente ho prizaun major Alfredo nian tanba, antes kedas, deputado nee rasik halo kritika ida ba grupo major Alfredo ho Railos nian katak:  “... ita haree katak ema balu nebee tuir lolos ita klasifika hanesan kriminozu, nebee halo assalto armado i provoka ema mate. Sira la’o ba mai, ba festa dansa tan. Depois simu vizita VIP ninian. Enkuantu seluk mos iha kondisaun hanesan, iha tratamentu oinseluk” (STL, 27/07/2006).
            
Deklarasaun Branco nian refere ba grupo major Alfredo ho Railos nebee  partisipa iha assalto armado iha Fatu-Ahi ho Tasi Tolu, tuir festa balu iha Dili no iha Likisa no dala barak PR Xanana Gusmão simu sira iha ninia uma iha Balibar ou iha Palacio Prezidenti nian iha Kaikoli. PM Ramos Horta mos hasoru grupo sira nee beibeik. Ida nee mak Branco refere ba “simu vizita VIP ninian”.
            
Klaru ke Fretilin nebee besik liu ba Mari Alkatiri ho Lu-Olo la kontente ho politika Xanana Gusmão ho Horta nebee simu beik grupo Alfredo ho Railos nian. Infelismente, deputado Branco hakarak hatudu an nudar ema ida la hipokrita, no hakarak justisa ba ema hothotu, maibe nia la halo referensia ruma ba Mari Alkatiri ho Rogerio Lobato nebee fahe kilat no provoka krize politika ho militar nebee ohin loron halo Timoroan rihun ba rihun terus no mate hatudu momos hipokrizia ida. Grave liu tan mak sira hotu hakruk no ho liman rua simu Mari Alkatiri sai hikas deputado iha PN. Oin-sa mak ita bele fo honra nafatin ba ema ida nebee ema hotu hatene hanesan responsavel prinsipal krize politika ho militar iha Timor nian?
            
Presiza hatene katak, la’os maluk LS sira mak kaer eh haruka kaer major Alfredo, maibe forsa internasional sira mak kaer no tuir instrusaun husi juis internasional sira. Tan nee, la iha liu kedas razaun oituan atu la kontente ka odi fali maluk LS sira.
            
La’os maluk LS sira mak halo rahun Timor, nem sira mak halo terus no oho Timoroan sira, nunee mos la’os maluk sira LM mak halo buat aat hirak nee. Karik ita ko’alia ho honestidade (kejujuran) mak ita hotu sei rekuiñese katak iha duni maluk LS ho LM balu mak fahe kilat no halo Timoroan sira sai terus no mate hanesan ohin loron. Tan nee, la iha razaun ba ita jeneraliza katak ema LS eh ema LM mak halo rai nee sai aat, maibe iha individu LS ho LM balu mak la hanoin diak ba rai ida nee, sira mak fahe kilat no halo terus Timoroan sira. Sira mak viola Konstituisaun hodi halo rai ida nee sai hanesan ohin loron. Tan nee, Timoroan sira hotu, husi LS ho LM, tenki hamutuk hodi buka justisa, alias hamutuk hodi lori kriminozu sira hotu, husi nebee de’it, la interesse husi LS eh LM, ba iha Tribunal hodi sira bele responsabiliza ba krimi hothotu nebee sira halo hasoru povo Timor tomak.
           
Nota: Artigu ne'e publika iha STL, edisaun 01/08/2006  

No comments:

Post a Comment


123456789
1. Membru RENETIL Ho Matan Ben Simu Matebian Lasama 2. Primeiru-Ministru Louva Livru RENETIL Publika kona-ba Kontribuisaun Istóriku ba Ukun An 3. Sekjer RENETIL ho Hakerek nain Carlos Saky entrega livru ba PR Taur MR 4. STL - Livru RENETIL iha Prosesu Libertasaun Timor-Lorosae 5. Lansamentu Livru Antes Sem Titulo do Que Sem Patria 6. Sasin no envolvimentu Dr. Rui de Araujo alias Agil nudar militante RENETIL 7. RENETIL - Nova Lideranca Mistica 8. Homenagem a Fernando Lasama de Araújo 9. PN Diskuti Malu Tamba Livru RENETIL